Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kazao je nedavno u intervju RT-u da postoje informacije da se plaćenici na Kosovu, Albaniji i BiH regrutiraju i šalju u Ukrajinu, a njegova, pokazalo se lažna tvrdnja, dobila je veliki publicitet u medijima na Balkanu i Evropi.
Italijanski institut za međunarodnu politiku objavio je informaciju kako je od 2014. godine više od 17.000 boraca iz 55 zemalja sudjelovalo u sukobu na obje strane, no na popisu država ne nalazi se BiH.
Nakon što je ukrajinski predsjednik objavio osnivanje Međunarodne legije teritorijalne odbrane, pozivajući strance da se priključe borbi protiv Rusije, više hiljada boraca iz cijelog svijeta iskazalo je interes. Ukrajinski predsjednik Zelenski u poruci objavljenoj na Facebooku ustvrdio je da je prvih 16.000 boraca već na putu za zemlju gdje će se boriti za “zaštitu slobode i života svih nas”.
Ukrajinska ambasada u Sjedinjenim Državama primila je, navodi, više od 3000 aplikacija američkih državljana koji se žele boriti protiv Rusije. Nekoliko stotina već ih je stiglo u Ukrajinu, a mnogi među njima su vojni veterani, piše Military Times.
Italijanski institut za međunarodnu politiku objavio je da je, prema podacima dostupnima u otvorenim izvorima i na društvenim mrežama, najmanje 591 strani borac iz devet zemalja na putu u Ukrajinu ili već tamo. Među njima je 70 japanskih državljana, 400 švedskih, deset veterana iz NATO-ovih snaga, stotinu Litavaca, jedan finski rezervist, jedan Norvežanin te najmanje sedam bjeloruskih volontera. Oko 20 Australaca iskazalo je interes, ali se čekala njihova formalna prijava.
Procjenjuje se i da je nekoliko hiljada ukrajinskih državljana koji žive u inozemstvu zainteresirano za povratak kući ili se već vratilo, piše Jutarnji list navodeći kako se govori i o posebnoj gruzijskoj legiji koja poziva i one ratno neiskusne da dođu na ratište. Na ratištu još od 2014. godine djeluje i brigade Azov, koja je naknadno uklopljena u ukrajinsku Narodnu gardu, a među čijim članovima nema nikoga iz BiH.
Italijanski institut ističe kako je od 2014. godine, prema procjenama, više od 17.000 boraca iz 55 zemalja učestvovalo u sukobu na obje strane. Međutim, poziv dobrovoljcima iz inozemstva izaziva opravdana strahovanja od radikalizacije pristiglih boraca koji su često članovi ultradesničarskih skupina.
Nije posve jasno je li dolazak stranih boraca u skladu sa zakonom. Rusija je poručila da sa stranim plaćenicima neće postupati kao sa zarobljenicima te da će ih kazneno goniti. SAD i Australija, odakle stižu stotine volontera, među zemljama su koje nisu blagoslovile odlazak svojih državljana. Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss rekla je da pojedinci sami odlučuju. Japan je pozvao svoje državljane da se suzdrže, a Južna Koreja objavila je da je odlazak ilegalan. Češka, Danska, Kanada i Njemačka objavile su, pak, da prema njihovom zakonu nije ilegalno služiti u tuđoj zemlji.