Utorak, 31 siječnja, 2023

Imenovanje ambasadora bit će glavobolja za Bećirovića, da li će ispunjavati želje i HDZ-a?

Nemojte propustiti

Svaki od članova Predsjedništva samostalno donosi vlastitu procjenu afirmisanosti i doprinosa određene osobe u njenoj diplomatskoj, političkoj, privrednoj ili kulturnoj djelatnosti prije nego što je i formalno nominira za ambasadora.

Zvaničnici iz bh. entiteta RS jučer i danas su se u jedan glas obrušili na člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića koji je tokom zvanične posjete NATO-u kazao da je stav većinske BiH ulazak u NATO, osudivši i dodjelu ordena Rs-a Vladimiru Putinu u trenutku kada je Putin zbog agresije na Ukrajinu u očima svijeta ratni zločinac.

Milorad Dodik i Željka Cvijanović, predsjednik Rs-a i predsjedavajuća Predsjedništva BiH poručili su Bećiroviću da on može iznositi samo vlastiti stav ili zastupati jednu trećinu političke volje u BiH, a da se oko NATO-a pita i pitat će se Rs.

Iako je Predsjedništvo BiH do sada donijelo niz odluka, neke već i preglasavanjem kao u slučaju potvrđivanja mandatarke Borjane Krišto koju su podržali Cvijanović i Bećirović, dok je Željko Komšić bio protiv, u narednom periodu Bećirović bi se mogao suočiti sa određenim zahtjevima kada je riječ o povlačenju i imenovanjima novih ambasadora.

Iz stranaka koje su podržale Bećirovićevu kandidaturu čuli smo proteklih dana da su napravili prijedloge za ambasadore, te da će se neki ambasadori vrlo brzo povući s tih pozicija i vratiti u BiH.

Već se može čuti da je čelnik HDZ-a Dragan Čović pred koalicione partnere s kojima pravi vlast na nivou FBiH, a to su SDP BiH, NIP, Naša stranka, PDA, NES, Stranka za BiH, ZNG i BHI Fuad Kasumović postavio zadatak da se određeni ambasadori iz reda Hrvata povuku, a imenuju neki drugi koje bi on predložio. To bi se moglo desiti samo ako bi Cvijanović i Bećirović izglasali takvu odluku, odnosno preglasali Komšića koji zbog većine koju ima HDZ u Klubu Hrvata ne bi mogao iskoristiti mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

S druge strane, Bećirović i Komšić također su u nezavidnoj situaciji, jer ako i zaustave imenovanje nekog ambasadora/konzula koji se predlaže iz kvote Srba, Cvijanović može uložiti vitalni nacionalni interes u NSRs jer SNSD s partnerima ima potrebnu dvotrećinsku većinu, pa bi njihova odluka bila poništena.

Svaki od članova Predsjedništva samostalno donosi vlastitu procjenu afirmisanosti i doprinosa određene osobe u njenoj diplomatskoj, političkoj, privrednoj ili kulturnoj djelatnosti prije nego što je i formalno nominira za ambasadora. Odluke o imenovanju donose se na sjednicama Predsjedništva BiH većinom glasova, minimalno dva glasa podrške od ukupno tri člana Predsjedništva BiH. Navodno, u praksi postoji „džentlmenski“ dogovor da su članovi Predsjedništva BiH potpuno autonomni u svom odabiru te da ostali članovi PBiH neće problematizirati preferenciju svog kolege.

Međutim, odnosi u Predsjedništvu BiH reflektuju odnose na ukupnoj političkoj sceni. Pa tako Bećirović ima osam stranaka koje bi trebao konsultirati kada je riječ o ambasadorskim pozicijama, a nema mogućnost da zaustavi ne baš dobra rješenja po državu BiH kada je riječ o kadrovima koji se imenuju iz Rs. I u ovom mandatu nas od dijela ambasadora očekuje negiranje države BiH, njenih praznika, pa moguće i nepoštivanje odluka Ministarstva vanjskih poslova BiH kao što je bilo primjera u mandatu ministrice Bisere Turković.

U dosadašnjoj praksi su pokušaji preglasavanja, odnosno osporavanja imenovanja ili razrješenja ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika BiH bili zaista rijetki, ali je do njih ipak dolazilo.

Jedan od takvih primjera bio je opoziv generalnog konzula BiH u Čikagu Branka Pećanca koji su izglasali Željko Komšić i Bakir Izetbegović 2014. godine suprotno odluci trećeg člana Nebojše Radmanovića.

Međutim, zbog mehanizma zaštite vitalnog nacionalog interesa, Narodna skupština Republike srpske je u ovom slučaju dvotrećinskom većinom anulirala Odluku Predsjedništva BiH te je Branko Pećanac vraćen na funkciju generalnog konzula BiH u Čikagu.

Interesantno za vas

Izdvajamo

Ko preživi, pričat će: Kajmak na pijaci košta više od 19 KM, a kilogram luka je oko devet maraka

Građani poručuju da su zelene pijace postala jako skupa mjesta kupovine, sa daleko većim cijenama nego u marketima. Na zelenim...

Možda vas zanima i ovo