Ponedjeljak, 25 svibnja, 2020

INZ: Koristeći pet ključnih koraka ka sigurnijoj hrani, izbjegavate više od 200 mogućih bolesti

Nemojte propustiti

Najmanji broj zaraženih koronavirusom u posljednja dva mjeseca u BiH

Podaci koje je objavilo Ministarstvo civilnih poslova BiH pokazuju kako je u posljednja 24 sata potvrđen najmanji broj zaraženih...

Sjećanje na ubijenu tuzlansku mladost: Dan žalosti i 25. godišnjica masakra na Kapiji

Za masakr na Tuzlanskoj kapiji pravosnažno je na 20 godina osuđen general bivše Vojske Republike Srpske (VRS) Novak Đukić,...

Bajramska čestitka Dragana Bursaća izmamila stotine lajkova: De, što se kriješ, lijepa si-najljepša zauvijek

Objavu poznatog banjalučkog novinara na Facebooku za prvih nekoliko sati lajkovalo je skoro 4,5 hiljada ljudi. Čestitku Dragana Bursaća...

Dijelove BiH će narednih dana pogoditi obilne padavine praćene grmljavinom

Danas u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno sa kišom uglavnom prije podne. U poslijepodnevnim i večernjim satima postepeno smanjenje...

U petak, 7. juna se u svijetu po prvi put obilježava Svjetski dan sigurnosti hrane. Dvadesetog decembra prošle godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) usvojila je rezoluciju kojom se proglašava Svjetski dan sigurnosti hrane, kojim će se globalno skretati pažnja na bezbrojne prednosti sigurne hrane.

Uspostavljanjem Svjetskog dana sigurnosti hrane Ujedinjene nacije (UN) žele usmjeriti globalnu pozornost na utjecaj nesigurne hrane na zdravlje ljudi, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Prema podacima UN, više od 200 različitih bolesti prenosi se putem hrane, jedan od 10 ljudi obolijeva od nesigurne hrane svake godine, a oko 420.000 ljudi od nje i umire, od čega je 125.000 djece mlađe od pet godina. Nesigurna i nezdrava hrana, ističu stručnjaci, omogućava širenje prijetnji kao što je antimikrobna otpornost.

Godišnje oboli do 600 miliona ljudi

Nesigurna hrana predstavlja prijetnju ljudskom zdravlju i privredi, te pogađa osjetljive i marginalizirane grupe stanovništva, posebno žene i djecu, stanovnike područja zahvaćenih sukobima i migrante.

Također nanosi štetu trgovini i dovodi do bacanja hrane, što se ne može tolerisati obzirom da veliki broj ljudi istovremeno pati od gladi. Svjetski dan sigurnosti hrane trebao bi potaknuti na zaustavljanje bolesti koje se prenose putem hrane od kojih na godišnjoj razini obolijeva oko 600 miliona ljudi u svijetu.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) želi unaprijediti razumijevanje sigurnosti hrane – javnozdravstvenog pitanja globalne važnosti, te ukazati na važnost i ulogu svih dionika u prehrambenom lancu – od uzgajivača, prerađivača, proizvođača do prodavača i potrošača, te državnih institucija u sistemu sigurnosti hrane i akademske zajednice.

Hrana koja sadržava štetne bakterije, viruse, parazite ili hemijske sastojke odgovorna je za više od 200 bolesti u rasponu od dijareje do karcinoma. Nove prijetnje sigurnosti hrane nastaju gotovo svakodnevno.

Promjene u proizvodnji, distribuciji i konzumaciji hrane, promjene u okolišu, pojava novih patogena, sve otpornijih mikroba – izazov su svim nacionalnim sustavima koji brinu o sigurnosti hrane.

Povećanje broja putovanja, te pojačana međunarodna trgovina u službi su globalnog širenja kontaminacije. Nove metode sigurnosti hrane stalno se razvijaju, a značajan broj njih omogućen je i u našim laboratorijama, navode stručnjaci INZ-a.

Kako opskrba hranom postaje sve više globalna, potreba za jačanjem sistema sigurnosti hrane u zemljama i međunarodno postaje sve očitija. Zbog toga se promoviraju napori na poboljšanju sigurnosti hrane od poljoprivrednog imanja do tanjura (i u svemu između toga).

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pomaže zemljama spriječiti i otkriti bolesti uzrokovane hranom te djelovati na njih – u skladu s prehrambenim kodeksom (Codex Alimentarius), zbirkom međunarodnih standarda, smjernica i pravila koji pokrivaju hranu i procese u proizvodnji i distribuciji hrane.

Zajedno s UN-ovom Organizacijom za hranu i poljoprivredu (FAO – Food and Agriculture Organization), SZO upozorava zemlje na važnost sigurnosti hrane putem međunarodne informativne mreže.

Pet ključnih koraka

Utvrđeno je pet ključnih koraka ka sigurnijoj hrani namijenjenih kako proizvođačima, tako i prodavačima i potrošačima:

1. Održavajte čistoću – Perite ruke prije rukovanja hranom i često za vrijeme pripreme hrane, održavajte higijenu svih radnih površina, pribora i posuđa, zaštitite kuhinju i hranu od kukaca i drugih životinja. Iako većina mikroorganizama ne uzrokuje bolesti, opasni mikroorganizmi se mogu često naći u i na tlu, vodi, životinjama i ljudima, te se prenijeti najmanjim dodirom u hranu.

2. Odvojite svježu (sirovu) od kuhane hrane – Prilikom obrade sirovih namirnica upotrebljavajte posebnu opremu i pribor poput noževa i daski za rezanje, a hranu čuvajte u posebni posudama da bi izbjegli dodir sirove i pripremljene hrane. Sirove namirnice, a posebno meso, perad, riba i morski plodovi, kao i njihovi sokovi, mogu sadržavati opasne mikroorganizme koji se mogu prenijeti na druge namirnice tokom pripreme i čuvanja hrane.

3. Hranu kuhajte temeljito – posebno se ovo odnosi na meso, perad, jaja, ribu i plodove mora. Hrana poput supe ili variva treba provrijeti, kako bi dosegla temperaturu od 70 *C. već kuhanu hranu opet temeljito podgrijte. temeljito kuhanje ili pečenje ubija gotovo sve opasne mikroorganizme. istraživanja su pokazala da termička obrada namirnica na 70 *C može pomoći da hrana bude sigurna za konzumaciju. Posebno je potrebno posvetiti pažnju obradi termičkoj mljevenog mesa, rolovanog pečenja, velikih komada mesa i cijele peradi.

4. Čuvajte hranu pri sigurnim temperaturama – ne ostavljajte kuhanu ili pečenu hranu na sobnoj temperaturi duže od dva sata. nakon konzumiranje spremite svu skuhanu i lako kvarljivu hranu u hladnjak (po mogućnosti ispod 5 *C). Ne čuvajte hranu predugo, čak ni u hladnjaku, te ne odmrzavajte smrznutu hranu na sobnoj temperaturi. Hrana na temperaturi ispod 5 i iznad 60 Celziusa usporava ili zaustavlja rast mikroorganizama.

5. Koristite sigurnu vodu i svježe namirnice – Upotrebljavajte zdravstveno ispravnu vodu ili je prethodno prokuhajte, kako bi je učinili sigurnom i zdravstveno ispravnom. perite voće i povrće posebno ako se jede sirovo. Ne upotrebljavajte hranu kojoj je istekao rok upotrebe. Sirova hrana, uključujući vodu i led, može biti zagađena opasnim hemikalijama i mikroorganizmima. U pljesnivoj ili oštećenoj hrani se mogu razvijati toksične tvari. Pažljiv odabir sirovih namirnica i jednostavne mjere poput pranja ili guljenja mogu smanjiti rizik.

Čitajte još

loading...

Izdvajamo

Željko Komšić: Dosta mi je! Srbija ne može biti prijatelj BiH dok je Đukić na slobodi

Prema Komšićevim riječima, odnosi sa Srbijom prepuni su licemjerja, jer, s jedne strane se vode razgovori o međusobnoj saradnji,...

Genijalni Zoran Kesić ismijao izjavu Dodikove udarnice i njenu platu od...

Skandaloznim nastupom Dodikove udarnice pozabavio se i sjajni Kesić koji je u emisiji "24 minuta" na svoj način ismijao njen govor pred okupljenim novinarima. Istup...

Najmanji broj zaraženih koronavirusom u posljednja dva mjeseca u BiH

Podaci koje je objavilo Ministarstvo civilnih poslova BiH pokazuju kako je u posljednja 24 sata potvrđen najmanji broj zaraženih koronavirusom u posljednja dva mjeseca U...

Miodrag podnio prijavu protiv pripadnika Granične policije BiH: “Tukli su me...

Iz PU Zvornik su potvrdili da im je iz zvorničkog Doma zdravlja prijavljeno da im se prijavilo lice inicijala M.Č. koje je izjavilo da...

Obilježen Dan šehida u Bratuncu: “Sjećamo se najboljih sinova naše domovine”

Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta RS, danas je, 25. maja 2020. godine, drugog dana Ramazanskog bajrama, u Memorijalnom centru Veljaci u Bratuncu prisustvovao obilježavanju...

Možda vas zanima i ovo