Više diplomatskih izvora iz Sarajeva i Brisela, potvrdilo je novinarima Istrage vjerodostojnost ovih dokumenata.
Bivši visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko predložio je 17. maja ove godine čelnicima Evropske unije sankcionisanje nekoliko zvaničnika Republike Srpske, među kojima su bili Milorad Dodik i Nenad Stevandić, Dragan Čavić, Petar Đokić i Nedeljko Čubrilović.
No, službeni Brisel na ovaj zahtjev Valentina Inzka nikad nije odgovorio.
Istraga.ba u posjedu su Inzkovog pisma upućenog Josephu Borellu, visokom predstavniku EU za vanjsku politiku i sigurnost, u kojem donedavni šef OHR-a traži sankcije za Milorada Dodika i Igora Žunića iz SNSD-a, Dragana Čavića iz NDP-a, Nedeljka Čubrilovića i Spomenka Savanovića iz DNS-a, Nenada Stevandića i Kostadina Vasića iz Ujedinjene Srpske te Petra Đokića i Dalibora Stevića iz Socijalističke partije.
Više diplomatskih izvora iz Sarajeva i Brisela, potvrdilo je novinarima Istrage vjerodostojnost ovih dokumenata.
“Poštovani visoki predstavniče, poštovani gospodine Borell”, pisao je Inzko 17. maja ove godine, “kako se bliži kraj mog mandata i stanje na terenu se pogoršava do razine koja je mnoge od nas na terenu ozbiljno zabrinula, želio sam s vama podijeliti neka svoja razmišljanja o situaciji u Bosni i Hercegovini. Pišem Vam kao visoki predstavnik za BiH, zadužen za civilnu provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma”.
“Iako sam se”, nastavlja dalje Inzko”, “tokom duže od 12 godina suočavao s raznim problemima u procesu provedbe mirovnog sporazuma, do danas nisam tražio primjenu evropskih sankcija za kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma. Na moju veliku žalost, , Daytonski mirovni sporazum, kopenhaške kriterije, ali i univerzalne civilizacijske vrijednosti, kako bih dalje spriječio veličanje osuđenih ratnih zločinaca u BiH”.
Povod za Inzkovo pismo Borellu bili su zaključci Narodne skupštine RS, doneseni na sjednici 11. maja 2021. godine, kojima to zakonodavno tijelo “odbija zahtjev Visokog predstavnika i podržava ranije odluke Odbora za 25. godišnjicu Narodne skupštine Republike Srpske”.
“Tako je vladajuća skupštinska većina usvojila zaključak kojim se podupire prvobitna odluka ad hoc skupštinskog tijela koje je ranije odlučilo nagraditi trojicu osuđenih ratnih zločinaca. Zaključke su potpisali predsjednici klubova poslanika SNSD-a, NDP-NPS-a, DEMOS-a, DNS-a, Ujedinjene Srpske i SP-a.
Stoga vas molim da primijenite evropske restriktivne mjere, kako za potpisnike zaključaka (šefove klubova), tako i za njihove stranačke čelnike (popis imena u prilogu)”, naveo je Inzko.
Također je naveo:
“Angažman međunarodne zajednice pod vodstvom EU i SAD-a ostaje ključan za usvajanje reformi koje će u konačnici biti potrebne za integraciju Europske unije. Međutim, dok ti napori traju, imali smo velikih poteškoća u rješavanju brojnih izazova Daytonskog mirovnog sporazuma, koje je sve teže nositi bez snažnije međunarodne prisutnosti… Vjerujem da je zato vrijeme za razmatranje mogućnosti i korištenje alata koje međunarodna zajednica još uvijek ima na raspolaganju.
Na moju veliku žalost, posljednjih sedmica, pa čak i dana, pokušaji potkopavanja Općeg okvirnog mirovnog sporazuma, uključujući i dovođenje u pitanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, ubrzali su se i dosegli razinu na kojoj je odbijanje na međunarodnoj razini kritično. Politički čelnici još uvijek se ne suočavaju s posljedicama za svoje destruktivno djelovanje, dok trenutna situacija snažno sugerira da se sadašnji pristup samo pozitivnih poticaja bez “štapa” ili drugih kaznenih mjera mora preispitati.
Naprotiv, te se politike nagrađuju i omogućuju onima na vlasti da ostanu na vlast”, navodi se u pismu, između ostalog.