Gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić i zamjenik predsjedavajućeg Gradskog vijeća Miro Lazović danas su na pres-konferenciji iznijeli stavove o preporukama ekspertne grupe za reformu Ustava FBiH u dijelu koji se odnosi na Grad Sarajevo.
Kao politički, ekonomski, kulturni i naučni centar glavni grad trebao bi biti sastavljen, istakao je Komšić, od osam općina: Stari Grad, Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo, Ilidža, Hadžići, Ilijaš i Vogošća, koje su inače urbano i teritorijalno povezane.
U funkcionalnom smislu, nastavit će se aktivnosti na povezivanju Sarajeva sa općinama Pale i Istočno Sarajevo, koje su prije rata bile u sastavu grada Sarajeva u cilju saobraćajno-infrastrukturalne povezanosti radi doprinosa turizmu.
Lazović je naveo da se Gradsko vijeće i Gradska uprava, među 188 preporuka ekspertne grupe za promjenu federalnog Ustava, ne slaže sa prijedlogom da se Bosanskopodrinjski kanton pripoji Kantonu Sarajevu uz općine Visoko, Breza, Olovo i Vareš.
Smatra da bi se to pretvorilo u enklavu, koju bi protivnici BiH iskoristili za stvaranje etničkih teritorija.
-U konačnici takvo rješenje moglo bi voditi troetničkoj podjeli BiH, što je za nas neprihvatljivo. U tom kontekstu sugerišemo ekspertnoj grupi širenje kantona na općine kao što su Kiseljak, Fojnica, Busovača i Kreševo, gdje bi se multietnička slika Sarajeva u pozitivnom smislu promijenila da građani ovih općine budu građani Kantona Sarajevo – mišljenja je Lazović.
Status Grada Sarajeva kao glavnog grada Federacije BiH, tvrdi Komšić, treba urediti posebnim zakonom o glavnom gradu koji bi osim nadležnosti koje su Ustavom i zakonom predviđene za općine i gradove imao i druge nadležnosti od interesa za glavni grad.
Po Daytonskom i federalnom Ustavu BiH Sarajevo mora imati zakon o glavnom gradu i zakon o principima lokalne samouprave.
-To znači da se gradonačelnik bira na općim izborima, da ga biraju građani, a ne kao što je sada slučaj na Gradskom vijeću, gdje često nastaje problem zbog nedostatka većine. Nije isto kada gradonačelnik odgovara građanima direktno, neposredno i posredno putem predstavnika političkih stranaka u Gradskom vijeću – rekao je Komšić, dodajući da bi više volio da odgovara građanima.
Upravo bi se taj problem većine, smatra Komšić, riješio biranjem gradonačelnika na općim izborima jer kada ima neposredan legitimitet gradonačelnik vrši stabilnu funkciju.
Bez obzira na želju da promjene Ustava FBiH idu u smjeru navedenih preporuka Gradskog vijeća i Gradske uprave dodaje da predstavnici ovih organa aktivno učestvuju u raspravi o donošenju zakona o lokalnoj samoupravi, gdje će se Sarajevo pozicionirati kao lokalna samouprava.
-BiH je 1992. godine ratificirala Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi, ali niži nivoi među kojima je i Kanton Sarajevo, nisu prihvatili ovu povelju. Zbog toga danas gradska vlast, uprava i vijeće funkcioniše po principima protokola u gradu Sarajevu, što su uz predstavnike OHR-a 1996. potpisali SDA i HDZ – podsjeća Lazović.
Zaključio je da Sarajevo, razapet između pet nivoa vlasti, predstavlja „čardak-ni na nebu ni na zemlji“ bez jasnog definisanja svog statusa i bez jasnih prihoda jer Grad Sarajevo „zavisi od milostinje Kantona i od određenih općinskih prihoda“.
-Da postoji Zakon o glavnom gradu BiH i striktne primjene lokalne samouprave Sarajevo bi predstavljalo značajnu instituciju koja bi mogla voditi integrirajuće procese u BiH – kazao je Lazović.
(Fena)