Novčana kazna se kreće u iznosu od 5.000 do 10.000 KM za prekršaj korisnika šuma ili drugi pravni subjekt ukoliko, na primjer, pokreće drvo, dijelove stabala i grane ili stavlja u promet drvo koje nije žigosano i snabdjeveno otpremnim iskazom, ili pak stavlja u promet nedrvne šumske proizvode bez odobrenja i otpremnog iskaza.
Nakon što je usvojila Zakon o Kantonalnoj agenciji za privlačenje investicija i privatizaciju, Skupština Kantona Sarajevo razmatra i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama Kantona Sarajevo, a intencija je rasterećenje privrede od parafiskalnih nameta, stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta, kao i sveobuhvatne zaštite prirodnih resursa, odnosno, šuma i šumskog zemljišta na području KS.
Ministar privrede KS ADnan Delić je obrazložio da, u skladu sa navedenim, nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama KS, u cjelosti je ukinuta naknada za općekorisne funkcije šuma koju su bili dužni plaćati svi poslovnih subjekti koji obavljaju poslovnu djelatnost na području KS.
– S druge strane, a kako bi se osiguralo finansiranje aktivnosti koje imaju za cilj zaštitu i unaprjeđenje stanja šuma i šumskog zemljišta predviđeno je da se za ove namjene osiguraju finansijska sredstva iz Budžeta KS u rasponu od 0,5 do 2 posto od poreznih i neporeznih prihoda u Budžetu za prethodnu godinu – kazao je on.
Intencija zakona je i organizacija zaštite šuma i kaznene politike. Kako bi se osigurala adekvatna neposredna zaštita šuma od protupravnih aktivnosti, predviđeno je da čuvari šuma počiniocima prekršaja u šumi na licu mjesta izdaju prekršajni nalog, što predstavlja značajnu novinu u odnosu na prethodni Zakon.
Također, kaznena politika Zakona predviđa i da ukoliko čuvari šuma ne bi provodili aktivnosti na zaštiti šuma, odnosno blagovremeno ne bi obilježavali i evidentirali štete i poduzimali dalje radnje, korisnik šuma je dužan nadoknaditi štetu i istu uplatiti u Budžet KS na osnovu Rješenja šumarskog inspektora, te prekršajno odgovarati kao pravno lice.
– Dakle, kaznenim odredbama ovog Zakona predviđeno je da prekršajno odgovara i čuvar šuma, korisnik, ali i odgovorna osoba, odnosno direktor preduzeća, koji će biti sankcionisani ukoliko ne rade po zakonu, a što do sada nije bilo primjenjivo odnosno nije bilo moguće – naveo je Delić.
Novčana kazna se kreće u iznosu od 5.000 do 10.000 KM za prekršaj korisnika šuma ili drugi pravni subjekt ukoliko, na primjer, pokreće drvo, dijelove stabala i grane ili stavlja u promet drvo koje nije žigosano i snabdjeveno otpremnim iskazom, ili pak stavlja u promet nedrvne šumske proizvode bez odobrenja i otpremnog iskaza.
Trenutno se u Tužilaštvu KS vodi nekoliko krivičnih postupaka protiv čuvara šuma, a šteta je ogromna.
KJP “Sarajevo-šume” dužne su od dana početka primjene Zakona, čuvare šuma koji su bili zaposleni u Upravi za šumarstvo na poslovima neposredne zaštite šuma preuzeti i rasporediti bez javnog oglašavanja, a u skladu sa njihovom stručnom spremom i radnim iskustvom. Tim povodom će biti zaključen sporazum između Ministarstva i KJP “Sarajevo-šuma” .
Vlada će donijeti odluku o prijenosu imovine u vlasništvu KS koja je potrebna za obavljanje poslova neposredne zaštite šuma od KJP „Sarajevo-šume“.”
U obraćanju zastupnicima Skupštine KS, predsjednik Udruženja “Eko akcija” Anes Podžić je izrazo bojazan da predložene izmjene zakona nisu od pomoći jer se šume KS nemilosrdno uništavaju.
Smatra da su u pitanju tek kozmetičke izmjene Zakona o šumama, koje neće voditi nužnoj transformaciji javnih politika.
– I ova garnitura vlasti kao i prethodne, utvrđuje trasu ka potpunom uništenju šuma kao prirodnih vrijednosti, javnog dobra a u interesu komercijalne gradnje koja će donijeti propis samo odabranim biznis krugovima. Kao primjer je naveo je već najavljene projekte na Bjelašnici, gradnja fudbalskog stadiona, dvorane, i to u vodozaštitnoj zoni na šumskom zemljištu.