Sud u Haagu izrekao je prvostupanjsku presudu Jadranku Prliću i drugim bivšim čelnicima “Herceg-Bosne” optuženima za zločine nad bošnjačkim stanovništvom od 1992. do 1994. godine. Jadranku Prliću izrečena je kazna zatvora od 25 godina, dok su Bruno Stojić, Slobodan Praljak i Milivoje Petković osuđeni na 20 godina zatvora. Sudsko vijeće izreklo je Valentinu Ćoriću 16-ogodišnju kaznu zatvora, a Berislavu Pušiću kaznu zatvora od deset godina.
Kako je rečeno, u izrečene zatvorske kazne bit će uračunato vrijeme koje su osuđeni proveli u pritvoru.
Vijeće kojim je predsjedavao sudija Jean Claude Antonetti većinom glasova odlučilo je da je postojao udruženi zločinački poduhvat koji je za cilj imao uspostavljanje hrvatskog entiteta unutar BiH kako bi se omogućilo ujedinjenje hrvatskog naroda. Entitet bi se trebao pripojiti Hrvatskoj ili bi djelovao samostalno unutar BiH.
Sudsko vijeće je zaključilo, uz suprotno mišljenje sudije Antonettija, da je sukob između HVO-a i Armije RBiH bio međunarodni sukob i da je Hrvatska vršila kontrolu nad oružanom i civilnom vlasti Herceg Bosne.
Za nekadašnjeg premijera “Herceg-Bosne” Jadranka Prlića, ministra obrane Brunu Stojića, zapovjednike Glavnog stožera HVO-a generale Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića tužitelji su zatražili po 40 godina zatvora, za zapovjednika vojne policije HVO-a Valentina Ćorića 35, a za načelnika Ureda za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića 25 godina zatvora. Njihove su odbrane zatražile oslobađanje od optužbi i puštanje na slobodu.
Optužnica ih tereti za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu predvođenom bivšim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, čiji je cilj bio etničko čišćenje područja Herceg-Bosne radi stvaranja “velike Hrvatske”.
“Teritorijalni cilj udruženog zločinačkog pothvata bio je uspostavljanje hrvatskog teritorija u granicama Hrvatske banovine, teritorijalnog entiteta koji je postojao od 1939. do 1941. godine. Udruženi zločinački pothvat obuhvaćao je i kreiranje političke i nacionalne mape tih područja tako da njima dominiraju Hrvati, kako u političkom tako i u demografskom smislu”, navodi se u optužnici.
Optužene se tereti se za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja, te povrede ženevskih konvencija počinjene progonom, ubistvima, razaranjem, zatočenjem u logorima, deportacijama Bošnjaka i drugih nehrvata od 1992. do 1994. godine.
Optužnica obuhvaća zločine počinjene na području općina Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, Ljubuški, Stolac, Čapljina i Vareš.
Tokom suđenja saslušano 206 svjedoka i izvedeno 10.000 dokaznih predmeta.
Prlić, Stojić, Praljak, Petković, Ćorić i Pušić dobrovoljno su se predali 5. aprila 2004. godine. Suđenje je počelo 26. aprila 2006. i pretvorilo se u jedno od najduljih i najkompleksnijih suđenja pred Haškim sudom.
(Federalna.ba)