Visoki predstavnik Christan Schmidt “prelomio” je, javlja politicki.ba.
Dio koji je izazvao žestoke proteste ne samo u BiH, a tiče se praga od tri posto za izbor u Dom naroda Parlamenta entiteta Federacije BiH, za sada, “ostavio je po strani”.
Kako je za politicki.ba potvrđeno, nametnut će samo dio planirane odluke – onaj koji se tiče detaljnih izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Međutim, kako saznaje Istraga.ba, još uvijek pojedine članice PIC-a ne odustaju od nametanja i političkog dijela.
Prema više nezavisnih izvora politicki.ba, visoki se predstavnik dugo kolebao. Suočen s upozorenjima da bi postavljanje praga za izbor delegata u entitetski Dom naroda, ali i neujednačeno tretiranje popisa iz 1991. i 2013. izazvalo “više štete nego koristi”, odlučio je da u ovom “turnusu” nametne samo izmjene Izbornog zakona BiH.
Ipak, neki od sagovornika politicki.ba upozoravaju i da je moguće da – u zadnjem momentu – Schmidt iskoristi Bonske ovlasti da “popegla” sporni dio odluke. Neki su rekli da bi, u takvoj situaciji, postojao prag za izbor delegata u Dom naroda većeg bh. entiteta, ali bi on, umjesto 3, bio 1, odnosno 1,5 posto.
U @OHR_BiH sada razmatraju mogućnost da visoki predstavnik Christian Schmidt nametne samo tehničke izmjene Izbornog zakona koje bi pojačale integritet izbornog procesa, saznaje @IstragaB Međutim, još uvijek pojedine članice PIC-a ne odustaju od nametanja i političkog dijela
— Istraga.ba (@IstragaB) July 27, 2022
Kada je u pitanju koja će se godina poštivati za popunu ovog doma, ali i formiranje Vlade entiteta F BiH, odredbe o tome u nacrtu odluke od 19. jula mogle bi tek izazvati žestoke reakcije u Sarajevu.
Dom naroda, naime, formirao bi se po popisu iz 2013. Vlada Federacije BiH, međutim, konstituirala bi se na temeljima popisa iz 1991. godine. To bi bio neoboriv argument svima da se radi o smišljenoj diskriminaciji Bošnjaka, jer bi po popisu iz 2013. u Vladi bilo (najmanje) 10 bošnjačkih ministara.
Ipak, većina sagovornika ovog portala, tvrdi da Schmidt neće nametnuti odluku kakva je procurila u javnost, već će je manje ili više promijeniti i “ublažiti”.
Šta namjerava namenuti visoki predstavnik?
Promjene Izbornog zakona koje namjerava nametnuti visoki predstavnik tiču se integriteta izbornog procesa. One, između ostalog, donose veće i oštrije kazne za sve koji ne budu poštivali Izborni zakon BiH. Uvodi se kazna od do 30.000 KM, Centralnoj izbornoj komisiji daje se pravo da se s kandidatske liste ukloni osoba koja je lično odgovorna za kršenja, da se iz izbora isključi stranka ili stranke ili koalicije, kao i nezavisni kandidat ili kandidati koji krše Izborni zakon BiH…
Izmjene Izbornog zakona BiH su i po nacrtu odluke od 19. jula bile skoro 99 posto odluke visokog predstavnika da iskoristi Bonske ovlasti. Izmjene Izbornog zakona BiH stupit će na snagu osam dana od dana objave na stranici OHR-a ili dan nakon štampanja u Službenim novinama Bosne i Heregovine “šta god od toga bude prvo”, piše u odluci.
Očekuje se da bi Christian Schmidt odluku o četvrtom po redu posezanju za Bonskim ovlastima za godinu dana od kako je na mjestu visokog predstavnika, mogao objaviti danas.