Južni Kipar, koji je prethodno podnio zahtjev Evropskoj uniji za financijsku i ekonomsku podršku u cilju rješavanja velike krize koja vlada u ovoj zemlji, preuzima predsjedavanje EU-om. Kipar će predsjedavati EU-om narednih šest mjeseci.
Međutim, ekonomija Južnog Kipra će biti pod obimnim nadzorom zvaničnika EU-a zbog rastućih finanicjskih i ekonomskih problema sa kojima se suočava ova zemlja.
Ovo je prvi put da Južni Kipar preuzima predsjedavanje EU-om otkako je pristupio Uniji 1. maja 2004. godine.
Međutim, postavlja se pitanje u kojoj mjeri će Južni Kipar na objekativan i efikasan način izvršavati svoje obaveze tokom predsjedavanja EU-om imajući u vidu da se zemlja nalazi u ozbijnoj ekonomskoj krizi i da odnosi te zemlje sa Turskom nisu na zadovoljavajućem nivou.
Također, prvi put se desilo da će zemlja koja predsjedava EU-om biti pod finansijskim nadzorom EU institucija.
Pored ekonomske i financijske krize, Južni Kipar se suočava i sa ozbiljnom političkom krizom.
Naime, eksplozija koja se dogodila u vojnom centru u gradu Mari 11. jula 2011. Godine, kada je smtrno stradalo 13 osoba dok je na desetine povrijeđeno i prestanak rada električne centrale, rezultiralo je ozbiljnom političkom krizom i rekacijama protiv čelnika Južnog Kipra Dimitrisa Hristofyasa.
Ministar vanjskih poslova Sjevernog Kipra Huseyin Ozgurgu izjavio je u vezi sa pitanjem predsjedavanja Južnog Kipra ovom međudržavnom organizacijom: “I sama Evropska unija je u vrlo teškoj ekonomskoj i finanicjom situaciji, pa se moežmo zapitati koliko Južni Kipar, koji isto tako ima financijskih problema, može pomoći u toku svog šestomjesečnog predsjedavanja Evropkom unijom”.
(Bh-index)