Globalna pandemija korona virusa ostavila je mnogobrojne posljedice na živote ljudi – izmijenila je njihove navike, ograničila kretanje, okupljanja i umanjila njihovu kupovnu moć što je brojne industrije ostavilo na rubu egzistencije. Pored turizma i ugostiteljstva, modna industrija još jedna je od vrlo ugroženih datom situacijom.
Zbog zatvaranja objekata, skraćenja radnog vremena, ali i novim kupovnim navikama ljudi, primjećeni su značajni padovi u prodaji garderobe, a veliki broj firmi iz tekstilne industrije bio je prinuđen da značajno smanji obim poslovanja, ili u nekim slučajevima – zatvori svoje prodajne objekte.
U nastavku teksta istražujemo kako se i da li je, modna industrija uspjela da se prilagodi novonastaloj situaciji, sa kakvim se problemima suočila i šta su nove kupovne navike prosečnih potrošača, te da li ima izgleda da će se one promijeniti u budućnosti.
Biranje kvaliteta umjesto kvantiteta prilikom kupovine
Procjenjuje se da u srpskoj prijestonici više od 20 hiljada ljudi radi u ugostiteljskoj industriji koja je pored turizma doživjela najveći udarac prilikom pandemije koronavirusa. Ipak, mnoge druge djelatnosti takođe su se suočile sa značajnim smanjenjem obima posla – saloni ljepote, kozmetičari, frizeri i mnogi drugi.
Razlog ovome je upravo smanjena kupovna moć mnogih ljudi, zbog čega su sve usluge i proizvodi koji se nisu pokazali kao neophodni, prvi odbacili kada je budžet smanjen. Upravo je ovo jedna od osnovnih primjećenih promjena u kupovnim navikama ljudi – ljudi su trošili svoj novac najviše na sredstva za higijenu i namirnice, odnosno, osnovne potrepštine.
Iako je garderoba svakome potrebna, ljudi ove godine nisu pratili često promjenljive trendove, pa su lanci takozvane brze mode osjetili značajne padove u prometu. I kada su se odlučivali za kupovinu, kupci su uglavnom prednost davali osnovnim potrepštinama, kakav je kvalitetni ženski donji veš i čarape.
Ipak, i ova preduzeća suočila su se za značajnim padovima prodaje od gotovo 78%, dok se prodaja kupaćih kostima gotovo prepolovila u odnosu na prethodne godine. Na osnovu ovoga možemo zaključiti da čak i onda kada su kupci birali kvalitet, birali su ga sa namjerom da traje, te su pametno investirali u odabrane proizvode.
Ni visoka moda nije imuna na posljedice pandemije
Ista pravila po kojima su poslovali lokalni butici i svjetski lanci prodavnica odjeće u vreme pandemije, važila su i za najveća imena modne industrije – Gucci, Pradu, Dior i mnoge druge brendove u kojima se oblače najveće holivudske zvijezde, kao i prve dame. Ipak, iako moguće na prvi pogled tako ne izgleda, visoka moda suočila se sa još većim gubicima negoli lanci brze mode.
Razlog ovome je činjenica da se visoka moda oduvijek bazirala na kupovini uživo, u ekskluzivnim buticima odjeće, rezervisanim samo za odabrane. Umjesto reklama u masovnim medijima, promocija novih kolekcija dešavala se na modnim revijama. Brendovi visoke mode svoju vrijednost pravdali su upravo na – ekskluzivnosti, zbog čega nikada nisu izašli u masovni online prostor.
Kada je posjeta buticima, kao i revijama zabranjena – veliki brendovi visoke mode, za razliku od lanaca brze mode koji su se momentalno okrenuli ka online prodaji kao jedinom izlazu, nisu imali rješenje. Izlazak na internet, kao i online prodaja značilo bi da proizvodima visoke mode može pristupiti svako, čime direktno opada njena vrijednost.
Mnogi brendovi, između ostalog i sam Gucci, bili su prinuđeni da tokom prošle godine zatvore veliki broj prodavnica širom svijeta, ali i smanje proizvodnju. Mnogi brendovi visoke mode nalaze se pred bankrotom, a epilog rješenja se i dalje čeka.
Online kupovina bilježi značajan porast od početka pandemije
Kao što smo pomenuli, modna industrija, ali i mnoge druge, kao jedini mogući izlaz iz nepovoljne situacije vidjela je – internet prodaju. Online kupovina davala je mogućnost ljudima da nabave željene stvari ne napuštajući toplinu svog doma, a po statistikama, moglo bi se reći i da je većini potrošača ova promjena u navikama prijala.
Za vrijeme pandemije pa do sada, u Srbiji se kupovina hrane preko interneta povećala za 200%, odjeće za 100%, a tehničkih uređaja i računarske opreme za 50%, prema podacima Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija. Ljudi su smatrali da je ovakva kupovina bezbjednija, ali i mnogo puta povoljnija i praktičnija.
Ovo je jedna od potrošačkih navika, za koju se predviđa da će se održati i nakon pandemije virusa. Naime, prelazak prodaje u online prostor već dugo se krčka, međutim, pandemija je ovo značajno ubrzala. Ekspanzija internet prodaje koja je trebalo da se desi tek za 5 do 10 godina, zbog pandemije desila se gotovo preko noći.
Danas, preko interneta kupuju svi na neki način, i veliki broj ljudi, svih generacija našlo je svoj spas na online platformama. Od facebook grupa, instagrama, preko pravih internet prodavnica – čini se da je veliki broj ljudi shvatio prednosti online kupovine, ali i prodaje.
Internet omogućava prodavcima da uštede na iznajmljivanju prostora za prodaju, kao i lakšu komunikaciju sa većim brojem osoba istovremeno, a samim tim i smanjenom potrebom za radnom snagom. S druge strane, potrošači štede vrijeme putovanja i imaju cijelu ponudu na dohvat ruke.
Modna i tekstilna industrija pretrpjela je velike gubitke i promjene u načinu rada tokom pandemije koronavirusa. Ipak, optimističnije prognoze ih čekaju u budućnosti, naročito ukoliko online kupovina održi svoj ritam napredovanja kao i do sada, kao i onda kada se ostatak ekonomije oporavi, a građani povrate svoju kupovnu moć.