Radnici su postali svjesni da imaju prava i u velikoj mjeri već pregovaraju o cijeni rada. Tome je, pored nedostatka radne snage usljed masovnog odlaska stanovništva u inostranstvo, doprinijela i pandemija koja je pokazala da kapital bez radnika i njihovog rada ne može opstati i dati rezultate.
U svijetu sve više postaje trend da radnici “prijete” vlasnicima otkazom ako im ne poboljšaju uslove rada, odnosno ako im ne daju povišicu. Ovakav globalni trend primjetan je i u RS-u izjavila je predsjednica Saveza sindikata RS-a Ranka Mišić.
– Najbolji primjer je Kotor Varoš gdje je zbog manjka radnika izražena pojava “preotimanja” radne snage među konkurentskim firmama. Boljim platama i uslovima rada sebi obezbjeđuju kadar. To još nije masovno svugdje u RS, ali i te kako hvata zalet i podiže cijenu rada, izjavila je Mišić za Glas Srpske.
Dodaje kako je ovakva praksa posebno primjetna u IT sektoru, zdravstvu, ali i među visokokvalifikovanim majstorima svih profila. Posebno je raduje, kako je istakla, da su radnici shvatili koliko su važna karika u stvaranju dobiti.
– Radnici su se probudili. Postali su svjesni da imaju prava i u velikoj mjeri već pregovaraju o cijeni rada. Tome je, pored nedostatka radne snage usljed masovnog odlaska stanovništva u inostranstvo, doprinijela i pandemija koja je pokazala da kapital bez radnika i njihovog rada ne može opstati i dati rezultate. Svijest radnika u Republici Srpskoj definitivno je drugačija u odnosu na pet, deset godina unazad. Rat i tranzicija kroz koju smo prošli godinama je stvarala strah za egzistenciju i srećna sam što se to napokon mijenja, rekla je Mišić.
Podsjetila je kako su ranije u pregovorima za više plate poslodavci govorili da ko neće da radi ne mora, jer ih na birou čeka armija nezaposlenih koji hoće i za manje novca. Međutim, ovaj argument poslodavci više ne mogu koristiti.
ojavu da se radnici sve slobodnije odlučuju na otkaz, odnosno potragu za boljim uslovima potvrdio je i Saša Trivić, predsjednik Udruženja poslodavaca RS-a.
– Ljudi mijenjaju poslodavce kad nađu posao sa višom platom i boljim uslovima rada. Ja to zovem sistem klatna koji ide sa jedne na drugu stranu. Prvo smo imali potcijenjene radnike, a sada precijenjene. Visoke plate izazivaju rast cijena, to dalje povlači inflaciju do koje kad dođe bez obzira na višu zaradu kupovna moć opada. Ne možemo prevariti sistem time što ćemo povećati plate, naglasio je Trivić.
Međutim, prema njegovim riječima, ovakav trend neće trajati beskonačno i klatno će se u jednom trenutku početi opet kretati na drugu stranu, kada poslodavcci budu primorani da zatvaraju pojedina radna mjesta.
– U mojoj firmi to se već dešava. Zbog rasta plata i cijena brašna morali smo podići cijene kolača i peciva što je automatski smanjilo proizvodnju usljed čega smo morali ugasiti određen broj radnih mjesta. Tako će biti i u drugim oblastima što će dovesti do rasta nezaposlenosti. To su ciklusi u ekonomiji, ništa novo što se nije dešavalo u posljednjih stotinu godina, pojašnjava Trivić.