Sporazum s Europskom unijom o stabilizaciji i pridruživanju BiH je potpisala u junu 2008. godine. Europski sud za ljudska prava u decembru 2009. godine donio je presudu “Sejdić – Finci” koja podrazumijeva promjenu Ustava kako građani koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Hrvati i Srbi ne bi više bili diskriminirani.
Da bi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio na snagu, mora se provesti presuda “Sejdić – Finci”. A bez aktiviranja Sporazuma, Bosna i Hercegovina ne može Bruxellesu predati aplikaciju za članstvo u Europskoj uniji. Prema pravnim tumačenjima, provedba presude “Sejdić – Finci” je tehničke naravi, ali su je stranački lideri pretvorili u prvorazredno političko i nacionalno pitanje.
Sve je, dakle, jasno i jednostavno, a BiH je sve udaljenija od Europske unije. Istovremeno, političarima su usta puna priče i uvjeravanja građana da Bosna i Hercegovina bez EU-a nema nikakve perspektive, a ipak su zemlju doveli u slijepu ulicu. Zašto?
Sve upućuje da im status quo pojedinačno i osobno političkim liderima i njihovim strankama najviše odgovara, ali će najbliže istini biti da se plaše otvaranja pregovora o pristupanju Europskoj uniji.
Prema praksi Bruxellesa, prvo se otvaraju poglavlja 23. i 24. i u tome treba tražiti razloge i uzroke straha političara i onih s kojima su povezani. Poglavlje 23. odnosi se na reformu pravosuđa, antikorupcijsku borbu, osnovna i prava državljana EU, a 24. na pravdu, slobodu i sigurnost uključujući konkretnu borbu protiv organiziranog kriminala, terorizma i carinskih prijevara. Uspješnost realizacije ta dva poglavlja ključna je u donošenju konačne odluke o prijemu svake države u članstvo EU-a.
Hapšenja i procesuiranje
Treba znati da se pregovori o tim poglavljima zadnji zatvaraju kako bi država koja je kandidat za članicu EU-a imala dovoljno prostora i vremena za kompletnu reformu pravosuđa sa svim što to podrazumijeva. Iskustva Hrvatske koja je u ljeto prošle godine primljena u EU i Srbije koja je ovog mjeseca službeno započela pregovore o članstvu govore da su prvo morali riješiti pitanja krupne korupcije i organiziranog kriminala na visokoj razini. U tom kontekstu treba gledati uhićenja krupnih riba u te dvije zemlje. Razlog je jasan – ne dopušta se da bilo koja država u EU unosi svoju korupciju i organizirani kriminal koji uvijek počivaju na zloporabi političkog utjecaja, jer bi se time poslije morao baviti Bruxelles.
Inače, prije službenog otvaranja pregovora, EU po pravilu zatraži od države koja aplicira za članstvo da konkretno pokaže da je u stanju procesuirati i sankcionirati korumpirane političare i dužnosnike visokog ranga.
Prema izvorima Dnevnog lista, među pojedinim ovdašnjim političarima i dužnosnicima posljednjih desetak dana zavladali su strah i panika – do njih je došla informacija da su označeni akteri korupcije i kriminala na visokoj razini koje BiH mora procesuirati i sankcionirati. Na listi se nalazi desetak imena i prezimena političara i tajkuna.
Službeno, nitko neće potvrditi postojanje takve liste koja je, navodno, posebnim kanalom stigla u Sarajevo na adrese nekolicine inozemnih diplomata i međunarodnih dužnosnika. Međutim, nitko to ni ne demantira. Isti izvori kažu da je uz listu “prikačen” zahtjev za provjeru i kontrolu nekih kaznenih prijava koje su tužiteljstva odbacila!
(Dnevni list)