Suštinsko pitanje za državu BiH bi se možda moglo i preformulisati tako da glasi, da li stvarni uspjeh američke i evropske diplomatije u BiH možda predstavlja upravo njen neuspjeh?
Amerikanci i evropljani rješavanju problema u BiH nikada nisu pristupali imajući u fokusu svog djelovanja interese države BiH, njenih građana i naroda, smatra Sifet Kukuruz, pravni stručnjak.
“Osnov njihovog angažmana predstavljali su interesi susjednih država ili interesi raznih svjetskih i evropskih centara moći. Suštinski, u okviru tih diplomatija, nikada se i nije tragalo za rješenjem koje odgovara stvarnom uzroku i karakteru problema u državi BiH.
Zanemarivanje uzroka problema i njegove stvarne prirode, nužno je značilo i da ponuđena rješenja nikada nisu bila u interesu države BiH, njenih građana i naroda. Upravo takav pristup predstavlja razlog neuspjeha međunarodne diplomatije u BiH”, ističe dalje Kukuruz.
Međutim, suštinsko pitanje za državu BiH bi se možda moglo i preformulisati tako da glasi, da li stvarni uspjeh američke i evropske diplomatije u BiH možda predstavlja upravo njen neuspjeh?
“Ovako postavljeno pitanje zasigurno je više od retoričkog pitanja, a odgovor će se nametnuti protekom vremena. Rezultat iskazanog diplomatskog pristupa prema BiH, kako za vrijeme agresije na BiH, tako i nakon potpisivanja daytonskog sporazuma, ogleda se u tome što međunarodna zajednica, ne samo da nije rješavala krizu i probleme u BiH, nego se svojim pristupom pojavljivala i kao izvor dodatnih problema, ali i faktor usložnjavanja i produbljivanja već postojećih.
Takva diplomatija u pristupu prema državi BiH prisutna je i vodi se još uvijek i danas”, dodaje Kukuruz.