Srijeda, 18 svibnja, 2022

Koliko BiH i zemlje regije ovise od uvoza žitarica?

Nemojte propustiti

Bosna i Hercegovina je ovisna od uvoza. Godišnje troši 450.000 tona pšenice, 1.330.000 tona kukuruza, 200.000 tona ulja i 65.000 tona brašna. Znatne količine nabavlja upravo u Srbiji, pa ohrabruju najave da će za regiju biti dovoljno hrane usprkos zabrani izvoza.

Pošto pšenice, kukuruza, brašna i ulja Srbija ima više nego dovoljno za osobne potrebe, Vlada u Beogradu je dozvolila izvoz ranije ugovorenih količina u Albaniju. Za Sjevernu Makedoniju se čeka odluka. Prema najavama nadležnih, ni ostale zemlje Zapadnog Balkana ne trebaju brinuti, jer će i za njih biti dovoljno hrane, javlja RTS.

Od početka sukoba u Ukrajini, osim vodećih svjetskih izvoznika Rusije i Ukrajine, rampu na izvoz žitarica spustile su i Mađarska i Srbija. Srbija je obustavila i prodaju brašna i ulja u inozemstvu.

U prethodnom razdoblju na sastancima ministara poljoprivrede Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, dogovoreno je da izvoz neometano krene put tih država za količine koje su ugovorene prije stupanja zabrane na snagu.

– Godišnje potrebe Makedonije su oko 330.000 tona pšenice. Tijekom prošle godine iz Srbije smo uvezli oko 65.000 tona pšenice i oko 54.000 tona kukuruza. Potrebe za brašnom su 160.000 tona, a u 2021. godini od Srbije smo kupili oko 35.000 tona. Ukupan uvoz hrane i životinja iz Srbije prošle godine bio 160 milijuna eura, a životinjskih i biljnih masti i ulja blizu 34 milijuna eura. Ova godina je turbulentna i ne možemo dati preciznu informaciju koliki je točno uvoz i koliko se troši, kaže Goran Georgievski, potpredsjednik Gospodarskih komora Sjeverne Makedonije.

Pšenicu i kukuruz Srbija prodaje u čitavom svijetu, dok gotovo 70 posto izvoza brašna i ulja završava na tržištu zemalja regije. Budući da postoje značajne zalihe osnovnih životnih namirnica, u Gospodarskoj komori Srbije zalažu se za uvođenje kvota za izvoz žitarica i ukidanje zabrane za gotove proizvode.

Predsjednik GKS Marko Čadež ističe da ta institucija predlaže da se, kada je u pitanju Zapadni Balkan, osigura neometani izvoz proizvoda više obrade – brašna, ulja, šećera i onoga što imamo ne samo dovoljno za nas, nego i zalihe za izvoz.

– To se lako dâ pogledati koje su zalihe, koliko imamo čega da bismo mogli odlučiti hoćemo li izvoziti ili ne, objašnjava Čadež.

Koliko žitarica uvozi BiH

Bosna i Hercegovina je ovisna od uvoza. Godišnje troši 450.000 tona pšenice, 1.330.000 tona kukuruza, 200.000 tona ulja i 65.000 tona brašna. Znatne količine nabavlja upravo u Srbiji, pa ohrabruju najave da će za regiju biti dovoljno hrane usprkos zabrani izvoza.

Momčilo Komljenović, direktor Sektora za makoekonomski sustav Vanjskotrgovinske komore BiH naglašava kako je prošle godine uvezeno oko 67.000 tona pšenice, 126.000 tona kukuruza, 50.000 tona brašna i 8.800 tona ulja.

– Republika Srpska ima 33 ugovora koje su naše tvrtke iz BiH potpisale sa Srbijom i informacije govore da nikakvih problema neće biti oko realizacije tih ugovora, dodaje Komljenović.

Crna Gora, 80 posto žitarica i mlinarskih proizvoda iz Srbije

Crna Gora je tijekom 2021. iz Srbije uvezla poljoprivredne proizvode u vrijednosti od 253 milijuna eura, što je 42 posto ukupnog uvoza. Čak 80 posto žitarica i mlinarskih proizvoda i 70 posto ulja na crnogorsko tržište stiže iz Srbije.

– Razgovaramo sa svim kolegama u regiji, poseban fokus je sa Srbijom. U komunikaciji smo sa ministrom i vladom, i imamo uvjeravanja da će biti donijeta odluka o ukidanju zabrane izvoza ka Crnoj Gori. S obzirom da to traje tri tjedna, već dovodi u problem naše lance opskrbe i mi smo prinuđeni razmatrati alternativna rješenja ako ne dođe do ukidanja ove zabrane, kaže Aleksandar Stijović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Crne Gore.

Šta je Hrvatska uvezla iz Srbije

Hrvatska proizvodi žitarica više nego što troši, pa je i sama izvoznik. Prošle godine ta članica Europske unije uvezla je iz Srbije oko 12.000 tona kukuruza, 6.000 tone pšenice i 4.500 tona brašna što, kako kažu, nisu velike količine.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske Tugomir Majdak ističe da jedino značajno što je Hrvatska uvezla su sirova rafinirana ulja isključivo za potrebe inozemnog tržišta, za regije gdje tvornica “Zvijezda” proizvodi ulja u većem dijelu za tržišta BiH, Slovenije, Crne Gore.

Više s weba

Interesantno za vas

Izdvajamo

Cijene na Jadranu mnoge će neugodno iznenaditi: Ako ove godine ljetujete u Hrvatskoj, “dobro se spremite”

Ovog ljeta boravak u hotelima na hrvatskoj obali u jeku sezone bit će skuplji za 50 posto, prenosi portal...

Možda vas zanima i ovo