Nakon kadroviranja, Milanovića tek čeka pravi posao predsjednika Republike, među kojima je jedan od najvažnijih vanjska politika koja mora biti usklađena s Vladom.
Kada 19. februara satovi otkucaju ponoć, bit će to trenutak kada će na dužnost stupiti peti hrvatski predsjednik Republike Zoran Milanović, a u historiju će kao prva žena predsjednica otići Kolinda Grabar-Kitarović.
U povijest će u tom trenutku otići i službena web stranica predsjednica.hr, a odmah u ponoć građani će na novoj web stranici predsjednik.hr moći pročitati osnovne informacije o novom hrvatskom predsjedniku “s karakterom”, koji nakon dugogodišnjeg vođenja najveće oporbene stranke SDP-a i jednog četverogodišnjeg mandata u Banskim dvorima gdje je kao premijer vodio Hrvatsku, sada pred sobom ima petogodišnji mandat na Pantovčaku.
Milanović na Pantovčak stiže nakon što se udaljio iz politike, stranku prepustio Davoru Bernardiću i okušao se u privatnom biznisu, ali kad je već polako odlazio u zaborav i kada je javnost mislila da nakon gubitka dvaju parlamentarnih izbora i najave da više neće voditi SDP, on neće sudjelovati u političkom životu Hrvatske, Milanović se vratio u velikom stilu, i pobijedio na izborima za funkciju za koju je, paradoksalno, smatrao da je nepotrebna.
Kako će izgledati Milanovićev Pantovčak, tko će mu biti najbliži suradnici, kakvu će vanjsku politiku voditi, na koje će probleme upozoravati…?
U zadnjih nekoliko dana razgovarali smo s njegovim bliskim suradnicima, ljudima koji su mu pomagali u kampanji i prijateljima iz SDP-a, o prvim potezima izabranog predsjednika.
Već samom najavom da od skromne inauguracije, koja će se održati 18. veljače točno u podne u svečanoj dvorani na Pantovčaku, a ne na Markovu trgu pred stotinama uzvanika, Milanović je htio poslati signal da želi dužnost predsjednika obnašati manje pompozno i u okvirima Ustava, a činjenica da je bio premijer, kažu sugovornici, u tome će mu puno pomoći jer on točno zna što su ovlasti Vlade i premijera, kojem će biti “najbolji prijatelj”, a što predsjednika.
Milanoviću će ovo biti doslovno vatreno krštenje jer je ova godina izborna, u kojoj će on morati biti faktor stabilnosti i jamac neutralnosti nakon što završe parlamentarni izbori, a sugovornici bliski njemu kažu kako će on mandat dati isključivo onoj strani koja prikupi dovoljan broj potpisa većine svih zastupnika u Saboru i da tu neće biti popusta ni navijanja.
Prvi radni dan
Prvi radni dan, 19. februara, kao i svi predsjednici prije njega, Milanović će potpisati Odluku o Uredu predsjednika koja će biti isti dan objavljena i u Narodnim novinama. To je preduvjet za donošenje svih drugih odluka, a posebno onih o imenovanjima. Milanović će, kako doznajemo, odmah tog dana imenovati one savjetnike za koje je nužno da budu odmah u poslu, budući da su neki od njih po funkciji članovi i nekih drugih državnih tijela, poput Dragana Lozančića, bivšeg šefa SOA-e za vrijeme SDP-ove Vlade kojeg je Grabar-Kitarović najurila, a koji će biti savjetnik za nacionalnu sigurnost i obranu ,piše Jutarnji list.
– Lozančić je konzervativac, ali s vrhunskim pogledima na svijet. Hrvatska se ne može odreći takvih stručnjaka i odlično poznaje sustav – kaže nam sugovornik blizak Milanoviću.
Odmah će se imenovati i Orsat Miljenić, koji će biti predstojnik Ureda predsjednika, ali ujedno i savjetnik za vanjsku politiku. On kao čelnik tijela priprema akte i zbog toga je bitno da odmah krene s radom, dok će Nikola Jelić biti glasnogovornik Ureda. Neki će se savjetnici možda imenovati i naknadno, a postoji i velika razlika između savjetnika, koji su po funkciji dužnosnici i imaju sva prava i zakonske obveze (pravo na plaću 6+6 nakon odlaska s dužnosti) i rade svakodnevno, te posebnih savjetnika koji volontiraju i koji rade po potrebi.
Milanovićeva intencija je da ima samo pet do šest dužnosnika, za razliku od Kolinde Grabar-Kitarović koja ih je imala 11, a da ostali budu posebni savjetnici.
– Za ključna područja poput nacionalne sigurnosti, vanjske politike i gospodarstva bit će imenovani dužnosnici, a za ostala područja, vidjet ćemo koja, najvjerojatnije posebni savjetnici – kažu sugovornici.
Tako bi posebna savjetnica za obrazovanje mogla postati Jadranka Žarković Pečenković, koja je za vrijeme Milanovićeve Vlade 2015. vodila Agenciju za odgoj i obrazovanje, sve do kraja prve godine mandata HDZ-ove Vlade. Među političkim kuloarima ona se spominje kao prijateljica buduće prve dame Sanje Musić Milanović, a kada se ona u medijima pojavila kao moguća savjetnica, iako još nije potvrđena, nije dobro dočekana u obrazovnim krugovima. Posebno su je na nož dočekali u Klubu zastupnika SDP-a, pa je pitanje hoće li se na kraju Milanović i predomisliti.
Izabrani predsjednik razgovara i s umirovljenim generalom Marijanom Marekovićem koji bi mogao postati posebni savjetnik za branitelje. On je u mandatu Kolinde Grabar-Kitarović bio na čelu Povjerenstva za vojna odlikovanja i priznanja te član Vijeća za domovinsku sigurnost, a ujedno je i na čelu državne tvrtke Pleter. Marekovića Milanović želi jer se nikada nije politički izjašnjavao, prihvatljiv je i lijevima i desnima, bez mrlje je u karijeri, a sigurno da će braniteljska populacija bolje prihvatiti njega kao izaslanika na nekim obljetnicama, nego samog predsjednika Republike. Marekovića je, kako doznajemo, Milanoviću predložio njegov nekadašnji ministar obrane Ante Kotromanović.
Savjetnik za zaštitu okoliša
Milanović će prvi put imati i posebnog savjetnika za zaštitu okoliša i energetiku, jer smatra da se tome treba dati značaj u državi koja uprihoduje 20 posto BDP-a preko turizma. Najizgledniji budući posebni savjetnik za to područje je Julije Domac, ugledni stručnjak na tom području, predsjednik Europskog udruženja regija i energetskih agencija, ujedno i ravnatelj najveće hrvatske Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske. On je osobni izbor Zorana Milanovića.
Milanović će još imati i posebne savjetnike za kulturu, možda i za znanost i nove tehnologije, za gospodarstvo sigurno, ali njihova imena još nitko ne spominje.
No, kao moguća savjetnica za kulturu koju navodno guraju neke struje u SDP-u spominje se Snježana Banović, ugledna redateljica, spisateljica i redovita profesorica na Odsjeku Produkcije Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Ona je bila godinu dana i na čelu SDP-ova Savjeta za kulturu za vrijeme aktualnog predsjednika Davora Bernardića, ali je nestranačka osoba. Milanović je, kako nam govore izvori, najdalje od odluke koga će imenovati savjetnikom za gospodarstvo.
– Veći je naglasak na resorima nego na samim imenima, uvodi se savjetnik za klimu i zaštitu okoliša, za obrazovanje, kulturu, možda i znanost i nove tehnologije i tu se vidi smjer nove politike i gdje Milanović smatra da treba staviti naglasak – kažu sugovornici.
Novi predsjednik želi imati i moderniju i proaktivniju komunikaciju s medijima i javnošću, a za to će, uz glasnogovornika Nikolu Jelića, koji je uz Milanovića bio i dok je bio premijer, biti zaduženi Bartol Šimunić i Ivana Pušonjić, koji sigurno idu na Pantovčak, ali ne kao savjetnici, nego kao tehničko osoblje koje će raditi u Službi za odnose s javnošću.
Ured će se ekipirati “u hodu”, kažu naši sugovornici bliski Milanoviću, a postoje tri načina na koja će se moći dovoditi novi ljudi. To su u prvoj razini dužnosnici i posebni savjetnici, zatim neki će ljudi doći premještajem iz drugih državnih tijela (ministarstava i lokalnih tijela), jer za to ne treba natječaj, a treći je način, koji je možda i najjednostavniji, tzv. “revolving door”. Riječ je o sustavu koji je za vrijeme SDP-ove Vlade ukinuo Ustavni sud, ali je bivši ministar uprave Lovro Kuščević to vratio kao mogućnost. Revolving door je način da s političarima dođu raditi njemu bliski ljudi, ali da s njime na kraju, nakon odrađenog mandata, i odlaze, bez posebnih materijalnih prava.
Kao predsjednik Republike Milanović će imati dužnost imenovati i novog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, a to će, prema svemu sudeći, biti kontraadmiral Robert Hranj. Hranj je aktualni direktor Glavnog stožera i nekadašnji zapovjednik Hrvatske ratne mornarice. Riječ je o višestruko odlikovanom časniku sa završenom Vojnom akademijom i Mornaričkom ratnom školom u Newportu u SAD-u, koji je obnašao niz dužnosti vezanih uz NATO.
Najprije u Sloveniju?
Kada je pak riječ o budućem šefu SOA-a, Milanović je rekao da tu Vlada predlaže osobu, a da se on može samo složiti ili ne. Neki naši sugovornici kažu da ne bi imao ništa protiv ni da na toj dužnosti ostane sadašnji ravnatelj Daniel Markić, ako ga premijer Plenković predloži za novi petogodišnji mandat.
Nakon kadroviranja, Milanovića tek čeka pravi posao predsjednika Republike, među kojima je jedan od najvažnijih vanjska politika koja mora biti usklađena s Vladom. Kako doznajemo, Milanović bi za svoje prvo inozemno putovanje mogao odabrati Sloveniju, a zatim i Austriju. U skladu s onim što je govorio u kampanji, on se dosljedno misli držati toga da Hrvatska nema što raditi u društvu država inicijative “Triju mora”, koju je gurala Grabar-Kitarović. Umjesto toga, on želi pakt s nama susjednim, zapadnim državama, koji bi se mogao nazvati inicijativa “Alpe-Adria” – Hrvatska, Slovenija, Austrija – koje bi zajednički nastupale prema međunarodnim organizacijama i tijelima, a posebno bi surađivale u okviru Europske unije.
– Zoran je više puta govorio o Sloveniji kao strateškom partneru i on se okreće prema njima, što ne znači da neće razgovarati i s BiH i s drugim susjedima. Pitanje granice neće biti očito riješeno, ali zašto ne razgovarati o drugim stvarima koje nas ne dijele, zašto ne otvarati i teme poput Fortenove. Mi nikad nismo bili neprijatelji, bliske smo susjedne države, a ako nešto ne možemo riješiti, to treba staviti po strani, a udružiti se u zajedničkom djelovanju unutar EU. To bi bio jako pozitivan iskorak u vanjskoj politici, a Hrvatska bi trebala težiti državama kao što su Slovenija i Austrija i sigurno da su to prve dvije zemlje u koje želi otputovati budući predsjednik – kažu sugovornici.
U ovom trenutku u Uredu predsjednice postoji 20 do 30 otvorenih poziva, s jedne i druge strane, odnosno države zovu našeg predsjednika, a mi zovemo njihove, pa će se u prvim tjednima predsjednikovanja tek odlučivati koji će se pozivi prihvatiti, a koji ne. Do ljeta bi Milanović mogao već posjetiti neke od tih država. Nema ambiciju, kažu, gurati se u Vladin prostor, posebno ne kada je predsjedanje EU u pitanju, ali ako Vlada bude htjela da dođe na zagrebački summit EU-Zapadni Balkan u svibnju, odazvat će se.
– Naravno da neće zaboraviti ni druge susjede: BiH, Mađarsku, Srbiju. Jedno je tko je na vlasti u tim zemljama, a drugo su naši gospodarski interesi. Što je bilo u kampanji, bilo je, sada je ipak Zoran izabrani predsjednik. Razmišlja on naravno i o Rusiji, Kini, Americi, o azijskim zemljama. Bitno je što će prihvatiti poziv predsjednika Putina da dođe na Dan pobjede u Moskvu, ali i to će biti koordinirano s EU, jer će tamo biti i drugi državnici iz Europe. Ali isto tako poznat je njegov stav o osudi aneksije Krima – kažu njegovi bliski suradnici.
Neće, dodaju sugovornici, raditi ništa što će našteti gospodarskim interesima sa susjednim zemljama, posebno ne sa Srbijom, ali ni s Mađarskom s kojom imamo otvorena pitanja oko Ine, bez obzira ne njegovo osobno mišljenje o premijeru Orbanu.
Radit će i na tome da se otvaraju vrata našim gospodarstvenicima, posebno u azijskim državama gdje vladari utječu na gospodarstva.
– On će otvarati vrata, voditi delegacije, to je njegova uloga – kažu Milanovićevi suradnici.
Izvor: Jutarnji.hr