Subota, 26 studenoga, 2022

Kući gledaju, vani ostaju: Dva miliona bh. dijasporaca živi u više od 50 zemalja svijeta

Nemojte propustiti

Bh. dijaspora živi u više od 50 zemalja širom svijeta

Izvan Bosne i Hercegovine (BiH) živi oko dva miliona njenih građana. To pokazuju podaci Svjetskog saveza dijaspore BiH.

Najveći broj njih je Bosnu i Hercegovinu napustio tokom rata u ovoj zemlji, početkom devedesetih godina prošlog vijeka, piše Radio Slobodna Evropa.

No, nije samo ratno stanje razlog odlaska. Veliki broj građana je otišao iz BiH nakon 1995. godine. Razlozi su nestabilna politička i ekonomska situacija u zemlji. Prosječna plata trenutno je oko 550 eura.

Bh. dijaspora živi u više od 50 zemalja širom svijeta. Najviše ih je u Srbiji, Hrvatskoj, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Švedskoj, Švicarskoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Australiji.

Oko 150.000 njih se odreklo bh. državljanstva.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini živi 3,5 miliona stanovnika. To je za oko 800.000 građana manje nego što je utvrđeno popisom iz 1991. godine.

Napuštanje zemlje zbog nezadovoljstva

Među onima koji su napustili Bosnu i Hercegovinu je i Semjuel Dedić. On je rodni Mostar tokom rata zamijenio Frankfurtom u Njemačkoj. Tada je bio dvadesetogodišnjak. Nakon nekoliko godina izbjeglištva se vratio u grad na jugu Bosne i Hercegovine.

Semjuel Dedić je Bosnu i Hercegovinu napustio dva puta, jednom tokom rata i jedenom početkom 2000.-tih godina. Foto: Semjuel u Njemačkoj, Frankfurt na Majni

Kaže da je u to vrijeme bio pun entuzijazma. Otvorio je bar i nekoliko godina se bavio ugostiteljstvom. No, vrlo brzo je, navodi, shvatio da se više ne može prilagoditi životu u rodnom gradu zbog problema koji nisu vezani za nedostatak novca.

“Više je to nedostatak brige, organizacije i nekog osnovnog reda i kulture. Rijetkost je u BiH vidjeti, na primjer, kontejner za smeće koji ima sva četiri točka i ispravan poklopac. One koji su plaćeni da vode računa o tome to izgleda ne interesuje. A građani su se, čini mi se, navikli na to i prihvatili to kao normalno stanje. A meni to nije normalno”, kaže on za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Nakon par godina, po drugi put je napustio kuću i vratio se u Njemačku. Kako kaže za Radio Slobodna Evropa, u Bosnu i Hercegovinu dolazi jednom do dva puta godišnje da posjeti prijatelje. O povratku ne razmišlja.

U Njemačkoj je, dodaje, radio različite poslove, od građevine do hotelijerstva. Uz rad se dodatno i školovao i tako, prije nekoliko godina, dobio posao domara u osnovnoj školi. To je javna služba, a poslodavac mu je grad Frankfurt na Majni.

Kaže da je zadovoljan pogodnostima javnog posla. Ima na raspolaganju stan sa dvorištem.

“Brinem se da sve u školi funkcioniše. Kad uočim kvar nazovem ovlaštenu firmu, koja ima ugovor sa gradom, i pobrinem se da se kvar otkloni što prije”, opisuje Dedić svoje radne obaveze, dodajući da dosta vremena provodi i u druženju sa ljudima sa Zapadnog Balkana.

“Ovdje se ljudi iz zemalja bivše Jugoslavije druže i nikoga pretjerano ne interesuje koje si vjere, nacije. A dole nas političari smoriše, uvjeravajući nas da ne možemo i ne smijemo zajedno, dok sebi i svojima pune džepove već decenijama na istoj priči”, kaže on.

Austrija kao druga domovina

Tokom rata u Bosni i Hercegovini rodno Jajce je kao dijete napustila i Azra Alibegović. Sa porodicom je prvo otišla u susjednu Hrvatsku, a u Austriju je stigla 1995. godine.

Dvadesetosmogodišnja Azra Alibegović tokom posjete domovini. Azra živi u Austriji od 2005. godine.

Tu državu, ova tridesetosmogodišnjakinja, danas naziva svojom drugom domovinom. Tu je zasnovala porodicu i rodila dva sina. Radi kao menadžerka u kompaniji koja se bavi lizingom.

Kaže da u Bosnu i Hercegovinu dolazi dva do tri puta godišnje, ali da o povratku ne razmišlja.

“Došli smo za vrijeme rata i to je bio razlog zbog kojeg smo napustili Bosnu. A ekonomska i politička situacija, kao i loše zdravstvene institucije, su trenutni razlozi zašto sada ne živimo u Bosni i Hercegovini”, ističe Azra Alibegović za RSE.

Iako navodi da joj BiH i šira porodica nedostaju, dodaje da bi joj nedostajala i Austrija, ukoliko bi je morala napustiti.

Brak kao motiv za odlazak

Nešto drugačiji motiv za odlazak je imala Azra Mustafović, tridesetogodišnja magistra farmacije. Ona je u Norvešku došla 2020. godine, kada se udala. Njen suprug, rodom sa sjeverozapada BiH, u Norveškoj živi već 30 godina. Prije petnaest mjeseci su dobili sina.

Azra Mustafović živi u Norveškoj od 2020. godine, kada se udala za supruga koji je tamo otišao tokom rata.

“U Bosni sam do sada bila sam jednom. Ali, nadam se da će moji odlasci u rodnu zemlju biti češći kada sin poraste i kada ispunim sve obaveze ovdje oko jezika i zaposlenja”, kaže Mustafović za RSE.

Dodaje da trenutno obavlja praksu u apoteci. Kaže da ona i suprug ne razmišljaju o povratku, jer u Norveškoj imaju sigurnost i stabilnost, što smatraju najvažnijim za budućnost.

“Kad bih morala navesti jedan od razloga ostanka u ovoj zemlji, bila bi svakako veća zarada farmaceuta ovdje nego u Bosni”, ističe Azra Mustafović.

Dijaspora svake godine šalje milijarde maraka u BiH

Bosnu i Hercegovinu (BiH) je tokom 2021. godine napustilo oko 170.000 osoba, a skoro pola miliona građana je otišlo iz BiH od 2013. godine. Ovo su rezultati istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH.

Procjenjuje se da oko 260.000 mladih, od pola miliona koliko ih živi u BiH, želi napustiti Bosnu i Hercegovinu. To se navodi u anketi Populacionog fonda Ujedinjenih nacija (UN), koji je objavljen prošle godine.

Kako su naveli, žele ostvariti osjećaj stabilnosti, bolju perspektivu, obrazovanje i zaposlenje.

Svaka druga mlada osoba u BiH razmišlja o odlasku iz zemlje

U studiji koju je 2020. godine provela Westminsterska fondacija za demokratiju (Westminster Foundation for Democracy – WFD) se navodi kako novčane doznake i ostale lične transfere emigranata iz Bosne i Hercegovine prima svako dvadeseto kućanstvo u Bosni i Hercegovini.

U prosjeku, doznake čine oko trećine ukupnog dohotka u tim kućanstvima. Uglavnom se troše na hranu, odjeću i kozmetiku.

Interesantno za vas

Izdvajamo

Prodaje se tvornica koja je nekad zapošljavala 800 ljudi, vrijedi više od sedam miliona KM

Inače stolačka GTA jedan je od največih dužnika u FBiH, a samo prema Poreznom uredu u Mostaru duguje preko...

Možda vas zanima i ovo