Burno je bilo na sjednici Hrvatskog sabora na kojoj se raspravljalo o Izvještaju Vlade Hrvatske o izvršavanju obaveza iz Deklaracije o položaju Hrvata u BiH, koja je usvojena 2018. godine.
„Slobodna Bosna“ donosi najzanimljivije detalje obraćanja zastupnice Domovinskog pokreta Karoline Vidović-Krišto.
Nakon odgovora saborskoj zastupnici Marijani Petir, ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman kazao je kako se Hrvatska ne može uplitati u unutrašnje stvari u BiH, ali će signalizirati međunarodnoj zajednici zahtijevajući izmjene Izbornog zakona. Za riječ se prvi put javila zastupnica Karolina Vidović-Krišto.
„Hrvatski veleposlanik u BiH Ivan Sabolić bio je bliski suradnik Ive Sanaderu i njegove desne ruke Bjanke Matković, hrvatski konzul u Tuzli Ivan Bandić je, po službenom životopisu, bio udbaški nasilnik krajem 80-ih godina. Postavlja se pitanje koji je kriterij postati hrvatskim diplomatom“, upitala je Vidović-Krišto pa nastavila:
„Gospodine ministre, u koliko ne pripadaju korupcijskoj hobotnici i nemaju u životopisu udbašku karijeru ili u obitelji udbaški pedigre, mogu li se građani Hrvatske uopće prijaviti za posao u Ministarstvo vanjskih poslova“, upitala je Vidović-Krišto.
Nakon odgovora ministra vanjskih poslova Hrvatske kako se radi o časnim diplomatama koji dostojno predstavljaju Republiku Hrvatski i provode politiku Vlade, Vidović-Krišto opet se javila za riječ.
„U ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta, tražim stanku u trajanju od deset minuta, jer hrvatska javnost nije pravodobno informirana o ovome. Naprimjer, Udruga prognanih Hrvata iz banjalučkog kraja Nazaret upozorava da ni nakon 25 godina od potpisivanja Daytona, Anexa 7, Hrvatima nije omogućen povratak u Republiku Srpsku. Nemaju ni pravnu, ni političku sigurnost, nemaju adekvatnog predstavnika. Nemar HDZ-a BiH vidljiv je i iz ovog primjera. Srpski vojnici su u ljeto 1992, u jednom danu ubili 67 hrvatskih civila u selu Briševo. U jednom danu. Vodeći HDZ-ovac u BiH Dragan Čović, za kojeg se u BiH veže ne samo korupcionaška politika nego i povezanost sa strukturama bivše države, nije se udostojio ni doći na obilježavanje ovog stravičnog zločina. Dok se vodeća hrvatska politika ne očisti od korupcije i komunističkog naslijeđa, nema ni nacionalne politike, ni vladavine prava, ni u Hrvatskoj, ni u BiH“, kazala je Krišto-Vidović.