Protesti proevropskih opoziconara protiv predsjednika Viktora Janukoviča u Ukrajini dostigli su kritičnu tačku – pale su prve žrtve.
U najvećim neredima do sada, u ulici Gruševskog, kod stadiona Dinama prema zgradi Vrhovne Rade, poginulo je troje demonstranata.
Jednom od poginulih se navodi identitet – radi se o 22 godišnjem Sergeju Nigojanu iz jednog sela kod Dnjepropetrovska, članu službe sigurnosti “Euromajdana,” kako se nazivaju demonstranti s Trga nezavisnosti (Majdan Nezaležnosti).
Drugi demonstrant pao je s ograde stadiona Dinama, a prema snimkama i svjedočenju drugih demonstranata, bio je još dodatno i iscipeliran od strane pripadnika “Berkuta”, specijalnih snaga policije.
Za trećeg poginulog tvrdi se da ima čak četiri prostrijelne rane na tijelu, što govorI da je policija upotrijebila strijeljivo. Iz policije za sada opovrgavaju upotrebu bojeve municije, ali kažu kako su ih demonstranti napali molotovljevim koktelima te kako je čak 61 pripadnik policije zadržan na bolničkom liječenju. Inače, kijevski mediji navode da je broj povrijeđenih u velikom sukobu u ulici Gruševskog prešao broj od 250 ljudi.
Premijer Mikola Azarov za novi talas nasilja optužio je “radikalne ultranacionaliste” a demonstrante je nazvao “teroristima.”
Opozicioni čelnici, pogotovo Vitalij Kličko i Arsenij Jacenjuk (koji izigrava Julija umjesto Julije dok je ona u zatvoru), stalno pozivaju demonstrante da izbjegavaju nasilje i ne napadaju policiju prvi, a neki navode i da su među demnostrante ubačeni režimski provokatori koji žele isprovocirati nasilje kako bi policija imala povod za žestoki odgovor.
Inače, navodno ti su se ekstremni demonstranti odmetnuli od matice demonstracija i dio njih nastupa pod parolom – Ne Janukoviču, ne EU, ne Rusiji. To dodatno komplikuje cijelu ionako složenu i napetu situaciju.
Mnogi se nakon što je pala prva krv pribojavaju esklacije sukoba, pa se sve više spominje opasnost građanskog rata, a na projanukovičevskom poluostrvu Krimu (na čelu inicijatve je poslanik iz Sevastopolja Sergej Soljaninov) na veliko se potpisuje peticija za poziv ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da pošalje tenkove da “spasi Ukrajinu”.
U Donjecku, centru istoka zemlje, kažu – Za Janukoviča do posljednje kapi krvi.
U Lavovu, Rovnom i Odesi, proevropski demonstranti blokiraju baze “Berkuta” onemogućavajući specijalnim snagama da odu na Kijev, pa je vlada odlučila na ispomoć već onemoćalim “Berkutima” (Jastrebovima) pošalje – “Jaguare”.
Obje strane su se uozbiljile pribojavajući se radikalizacije koja bi zemlju bacila u građanski rat. Bivši predsjednik Viktor Juščenko pozvao je i opoziciju i vlast na oprez jer zemlja, kaže “srlja prema građanskom ratu”, a vlast plaši raspadom i raskolom zemlje.
Priča o raspadu zemlje noćna je mora Ukrajine još od osamostaljenja i kao Domoklov mač se nadvija nad tom 50-milionskom zemljom svaki put (a to je svako malo) kada dođe do političkih trzavica između dviju dijametralno suprotstavljenih opcija – proevropske (zapad zemlje i Kijev) te proruske (istok i jug Ukrajine).
Inače vlada je nakon najnovijih događaja ponovno odobrila korištenje vodenih topova, koje je bila zabranila nakon što su temperature pale ispod nule, a Kijev zameo snijeg.
Evropska unija je u srijedu izjavila da je šokirana posljednjim nasiljima u Ukrajini i upozorila Kijev na moguće akcije i posljedice za odnose s tom zemljom.
“Žalimo zbog upotrebe sile i nasilja”, rekao je predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso i dodao da će EU procijeniti moguće akcije i posljedice za odnose s tom zemljom.
On je ocijenio da je prerano reći koje bi to akcije bile, te da će odluka o njima biti donesena u sklopu EU.
“Šokirani smo posljednjim novostima iz Ukrajine”, rekao je Baroso u izjavi na početku jedne konferencije za novinare o klimi.
Ukrajinski vrhovni sud je objavio u utorak da su dvojica muškaraca ubijena vatrenim oružjem u centru Kijeva, gdje od nedjelje traju sukobi specijalnih snaga i prosvjednika.
Baroso je pozvao sve strane da izbjegavaju nasilje i preduzmu mjere za smirenje stanja.
On je insistirao na “odgovornosti ukrajinskih vlasti da preduzmu mjere za smirenje krize i da pokrenu pravi dijalog s oporbom i civilnim društvom o načinima nadilaženja krize.
(Jutarnji.hr)