Iako na državnom nivou ne postoji konkretna politika zadržavanja mladih, Federalni zavod za zapošljavanje kroz svoje djelovanje nastoji projektima zapošljavanja i samozapošljavanja pružiti pomoć mladima, za koje je utrošeno u 2022 oko 50 miliona maraka, a obuhvaćeno je oko 13 hiljada mladih.
Odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine negativni je trend sa kojim se suočava naša zemlja. Na pitanje kako ih zadržati, vlast godinama nema odgovor. Zbog slabog povjerenja u sistem i školstvo, poslovne prilike traže, prije svega, u zemljama zapadne Evrope. Je li ih se država odrekla ili, ipak, ima načina da ih se motiviše na ostanak?
Mladi imaju vrlo konkretne razloge i motive za napuštanje zemlje. Samin Grahić, softverski inžinjer, napustio je BiH sa 19 godina. Loša politička situacija, zdravstvo i korupcija samo su neki od nabrojanih. Iako je ponuda za posao imao, kaže za Federalnu TV: “Sve je to bilo bez osiguranja, bez prijave, bez bilo čega. Iz tog razloga sam tražio posao i sreću u drugoj državi, u ovom slučaju Austrija”.
Neira Muhić otišla je, međutim, zbog studija. Studira solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Grazu. Odlazak se, kaže, desio slučajno, ali ne žali. Ne umanjujući kvalitetu obrazovanja ovog kadra u BiH, ističe kako ova vrsta umjetnosti nije dovoljno prepoznata u njenoj matičnoj državi: “Kapaciteti koje imaju i profesori i učenici i svi ti talenti koji dolaze iz BiH nemaju dovoljno prostora da se pokažu”.
Iako na državnom nivou ne postoji konkretna politika zadržavanja mladih, Federalni zavod za zapošljavanje kroz svoje djelovanje nastoji projektima zapošljavanja i samozapošljavanja pružiti pomoć mladima, za koje je utrošeno u 2022 oko 50 miliona maraka, a obuhvaćeno je oko 13 hiljada mladih.
Glasnogovornik Federalnog zavoda za zapošljavanje Haris Čuljević navodi kako su Programom rada za 2023. godinu predviđene slične aktvnosti i kako će za mjere aktivne politike zapošljavanja biti predviđeno oko 66 miliona maraka.
U oktobru 2022. godine, navode iz Agencije za statistiku, u BiH je registrovano 846.375 zaposlenih osoba, što je 2,7% više u odnosu na oktobar prošle godine, ali bez podataka o starosnoj dobi ili obrazovnoj strukturi zaposlenih. Iz Agencije navode da ne raspolažu podacima o broju osoba koje su napustile državu.
“Zašto? Zato što ne postoje administrativni izvori iz kojih bi mi mogli prikupljati ove podatke. A to je jednostavno zbog toga što ne postoji obaveza građana BiH da se prijave nekoj instituciji kada odlaze ili kada se vraćaju”, objašnjava Mirsada Adembegović, glasnogovornica Agencije za statistiku BiH.
Jedan od razloga za odlazak iz BiH je i nedostatak vladavine prava.
Grahić poručuje da se političari prestanu baviti religijom i obrate više politici, uređenju države i pokušaju ujediniti narod, a ne podijeliti narod u grupe.
“Kad bi naša država imala sluha za sve ljude koji se bave sličnim pozivom kao ja, naravno da ću ja uvijek imati neku želju da se skrasim u BiH”, dodaje Muhić.
Izbori su prošli, ušli smo i u 2023. Formiranje vlasti još traje, a upravo ta “nova-stara” politika kao jednu od stavki u sporazumima ima i sprečavanje odlaska mladih.