– Umjesto da se u razgovorima o izbornom zakonu rješava sudskim odlukama utvrđena diskriminacija, razgovori su pretvoreni u insistiranje u ispunjavanju zahtjeva HDZ-a, da se na jednom području bira član Predsjedništva ispred hrvatskog naroda.
Na poziv Pedra Marquesa, potpredsjednika S&D grupe u Evropskom parlamentu, šef kluba poslanika SDP BiH u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Saša Magazinović održao je brifing za zastupnike u Evropskom parlamentu na temu aktuelnih političkih i sigurnosnih izazova u Bosni i Hercegovini.
U svom obraćanju, Magazinović je između ostalog poručio:
„Državni parlament ne funkcioniše, Predsjedništvo BiH ne funkcioniše, kao ni državna vlada. Kao što je Dodik i obećao, ova tijela donose odluke samo u slučaju kada to znači korist za Republiku Srpsku, a to se uglavnom tiče novčanih transakcija. Najavljuje se ukidanje Oružanih snaga, donose neustavni zakoni i odluke, koristi se govor mržnje.
Sve ove aktivnosti kao rezultat imaju veliku tenziju u javnosti. Građani svaki dan postavljaju pitanje da li će se desiti novi rat. Frustrirani su i uplašeni. Mnogo njih razmišlja o odlasku iz Bosne i Hercegovine. Ljudi iz biznisa zaustavljaju svoje investicije, a investitori iz inostranstva gotovo da i ne postoje.
U međuvremenu, umjesto da se akcenat stavi na deblokadu institucija i poništavanje neustavnih zakona i odluka NSRS, kako je to ocijenio i Visoki predstavnik, pritisak na političke aktere se vrši u pravcu izmjene izbornog zakona. Interesantno je da predstavnici međunarodne zajednice u ovom trenutku također insistiraju na izmjeni izbornog zakona. SDP je donio stav da neće učestvovati u razgovorima o izmjeni izbornog zakona dok se ne deblokiraju institucije i ne povuku antiustavne odluke i zakoni.
Kada je izborni zakon u pitanju, treba reći da je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio više odluka kojim se utvrđuje diskriminacija građana po etničkoj i teritorijalnoj osnovi. Umjesto da se u razgovorima o izbornom zakonu rješava sudskim odlukama utvrđena diskriminacija, razgovori su pretvoreni u insistiranje u ispunjavanju zahtjeva HDZ-a, da se na jednom području bira član Predsjedništva ispred hrvatskog naroda.
Veliki je pritisak da se promjeni izborni zakon na način da u centru pažnje ne bude čovjek, nego etnička grupa. Mi se tome protivimo jer nijedna zemlja Europske Unije nema izborni zakon sa takvim pristupom. Smatramo da ako BiH želi biti članica EU, onda i naši zakoni trebaju izgledati kao zakoni u zemljama EU.“
Svoje komentare na situaciju u Bosni i Hercegovini su iznijeli i evropski poslanici Dietmar Koster, Tanja Fajon, Thijs Reuten, Delara Burkhardt, Bettina Vollath, Tonino Picula i Andreas Schieder. Zastupnici u Evropskom parlamentu su dali podršku borbi za Bosnu i Hercegovinu kao zajednicu ravnopravnih građana i državu zasnovanu na evropskim vrijednostima, te najavili nastavak svog angažmana u korist građana i države Bosne i Hercegovine. Osim toga, potvrđen je nastavak saradnje SDP BiH sa sestrinskim strankama i njihovim poslanicima kako bi na taj način glas građanske Bosne i Hercegovine bio prisutan u Evropskom parlamentu.