“Boravak šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova na Balkanu može se razumjeti kao nastojanje da obezbijedi snažniju podršku za Rusiju – imajući u vidu skoro preuzimanje mandata nove američke administracije”, rekao je za Glas Amerike Paul McCarthy, regionalni direktor za Evropu Međunarodnog republikanskog instituta (IRI).
McCarthy, između ostalog i stručnjak za Balkan, smatra da Rusija, kako ukazuje, želi da pokaže da je igrač na koga se može računati.
“Moguće je da je zabrinuta da bi nova administracija, u dogovoru sa evropskim saveznicima, mogla da osnaži angažman u regionu”, primjećuje McCarthy u pisanom odgovoru za Glas Amerike.
Sergej Lavrov, ruski ministar spoljnih poslova tokom prethodna dva dana obišao je tri zemlje Zapadnog Balkana: Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Hrvatsku.
BiH je obuhvaćena Strategijom proširenja Evropske komisije iz 2018. – ali još nije dobila zvaničan status kandidata za članstvo u EU. Srbija posljednjih šest godina pregovara o članstvu u procesu promjenjivog učinka – dok je Hrvatska, prije više godina završila proces evroatlantskih integracija, 2009. članstvom u NATO-u i 2013. u Evropskoj uniji i primijenjuje sankcije prema Rusiji uvedene zbog ruske aneksije ukrajinskog poluostrva Krim 2014.
Frederick Ben Hodges, bivši glavnokomandujući američkih kopnenih snaga u Evropi, smatra kako bi Beograd da demonstira da Srbija 2020. nije Srbija iz 1999. morao “pojačati prisustvo u Vašingtonu, Briselu, Berlinu, Parizu i Londonu”.
“Trebalo bi da odvoji pitanja Republike Srpske i Kosova. Gospodin Dodik, nažalost, pričinjava štetu time što nastavlja da povezuje ta dva pitanja”, smatra general Hodges.
Dvojica stručnjaka koji su svoje stavove podijelili sa Glasom Amerike ne isključuju mogućnost da će Rusija pitanje Kosova nastaviti da koristi kako bi ostvarivala svoje interese na području Balkana.
“Kremlj za sebe ne vidi nikakvu korist ukoliko Kosovo i Srbija budu u mogućnosti da postignu sporazum i napreduju sa poboljšanim ekonomskim i političkim šansama. Tako da će nastaviti da podriva sve napore koji bi mogli doprinijeti rješenju tog pitanja”, uveren je Frederick Ben Hodges.
Paul McCarthy dodaje da bi u tom smislu Rusija trebalo da bude, kako kaže dosljednija.
“Podržava Srbiju kada je riječ o njenom teritorijalnom integritetu – a sa druge strane podržava stvaranje, takoreći, paradržave u Bosni – podrivajući jedinstvo zemlje”, navodi američki stručnjak.
Posjeti Srbiji prethodio je boravak šefa ruske diplomatije Lavrova u Bosni i Hercegovini. Obilježio ga je neuobičajen gest članova Predsjedništva BiH – koji su odbili da se susretnu sa ruskim državnikom.
“Ponašanje gospodina Dodika, kao i otvoreno miješanje ministra Lavrova u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine i u pogledu puta ka NATO – navedeni su kao razlozi. Inače, mislim da su pogriješili što se nisu sastali sa Lavrovim. Mnogo bi bolje bilo da su to učinili i javno mu se suprotstavili zbog napada na integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine – kao i podršku Dodikovim separatističkim istupima”, primjećuje general Hodges koji upozorava i na poruku kojom je predsjedavajući Predsjednišva BiH Milorad Dodik dočekao gosta iz Rusije.
“Gospodin Dodik obično krivi Zapad za kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma – uprkos tome što ga i sam često krši. Ovoga puta Lavrovu je poručio da će, kako je rekao, danas biti u Republici Srpskoj, a sutra u Bosni i Hercegovini – uprkos tome što je Republika Srpska dio Bosne i Hercegovine”, zaključuje Hodges u razgovoru za Glas Amerike.
Istovremeno, McCarthy ocjenjuje da je Sergej Lavrov, kako se izrazio, mnogo bliži Dodiku i želi da zaštiti aktuelne linije podjele u Bosni i Hercegovini.
“Odnosno da spriječi eventualnu reviziju Dejtonskog sporazuma. Ostali članovi Predsjedništva nisu saglasni sa Lavrovim tvrdnjama da je Dejtonski sporazum uklesan u kamenu i samim tim nepromjenjiv”, smatra on.
McCarthy je saglasan sa tvrdnjama da Rusija podriva državnost Bosne i Hercegovine.
“Rusija želi da Bosna ostane podijeljena. Postojanje posebnog srpskog entiteta, koji ne sarađuje sa zapadom, apsolutno je u interesu Rusije”, navodi Paul McCarthy, regionalni direktor za Evropu Međunarodnog republikanskog instituta.
Ipak, general Ben Hodges i u ovom pitanju ukazuje na, kako ih označava, pogrešne poteze koji mogu ići na dušu zapada.
“Tu mislim da način na koji nastoji da podrije legitimne tvrdnje zvaničnika Republike Srpske i Srbije u pogledu Dejtona, ostavljajući po strani politiku koju vode, nije od pomoći. Upravo suprotno, separatistima u Republici Srpskoj i Rusima to pruža izgovore i argumente. Srbija je, sa druge strane, više puta isticala i pokazivala da ne podriva državnost Bosne i Hercegovine. Za neuspjehe zapadne i lokalnih politika na Balkanu ne može se uvijek kriviti mješanje Srbije”, smatra Hodges.
Prema njegovom tumačenju – najbolji način za izmjene ili dopune Dejtonskog sporazuma je snažna veza Srbije sa zapadom.
“I oduzeti argumente ljudima poput gospodina Dodika. Pomoći narodu Republike Srpske da razumije da bi izmjene Dejtonskog sporazuma bile način da se slijedi Srbija”, podvlači Hodges, stručnjak koji često podsjeća na transformaciju Srbije – države za koju smatra da je prešla dugačak put iz perioda devededestih godina prošlog vijeka do ipak reformisanije zemlje kakvom je smatra danas.
Na području Balkana u tekućoj sedmici obilježava se 25 godina potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazum kome je posredovala međunarodna zajednica. Na osnovu dokumenta koji je postao dio Ustava Bosne i Hercegovine okončan je rat na prostoru te nekadašnje jugoslovenske republike. Dio međunarodne zajednice, koji je učestvovao u nacrtu i primjeni, smatra da neke od njegovih odredbi sprječavaju punu funkcionalnost države Bosne i Hercegovine i sprječavaju je na putu evroatlantskih integracija.