Krijumčarenje cigareta je igra mačke i miša između policije i sve lukavijih krijumčarskih bandi. Svake godine porezne blagajne članica EU-a zbog krijumčarenja gube deset milijardi eura. EU tomu želi stati na kraj.
Ilegalna pošiljka bila je namijenjena Saskoj i Tirinškoj na istoku Njemačke. Nešto više od 200.000 cigareta, vrijednost oko 50.000 eura. Nedvojbeno, vlasti su upecale “veliku ribu”, kaže Bianca Richter iz carinskih istražnih organa u Dresdenu, ali zapravo se radilo o “jatu riba”. Jer, drukčije nego što je to ranije prakticirano sad se krijumčarene cigarete ne šalju u velikim kamionima ili kontejnerima nego raspoređene u manjim pošiljkama u puno osobnih automobila. “Krijumčari su uz to koristili i željeznicu tako da su dio pošiljke prenijeli u koferima u vlaku.”
Carinski istražitelji su već dugo pratili krijumčare i kad su imali dovoljno informacija krenuli su u zapljenu. Prilikom pretresa stanova našli su još cigareta i dokaze za ranije krijumčarske putove. Otkrivena banda je oštetila državu za 15 milijuna eura. Ilegalnu robu je nabavila u Rusiji, Ukrajini i Bjelorusiji.
Planovi EU-a protiv krijumčarenja
27 članica EU-a svake godine gubi oko deset milijardi eura zbog krijumčarenja cigareta. To je gruba procjena, možda je to i 15 milijardi, možda sedam milijardi. Ali, u svakom slučaju se radi o jako velikoj svoti. Europska komisija zato želi pokrenuti novu strategiju protiv krijumčarenja cigareta. Uz dosad uobičajenu suradnju policije članica EU-a Komisija želi poduzeti mjere kod proizvođača i u zemljama iz kojih dolaze krijumčarene cigarete.
Jer, proizvođači i sami zbog krijumčarenja često imaju gubitke. Ali, neki su na tomu i zarađivali. Popularne cigarete koje su na europsko tržište dolazile iz istočne Europe i Azije dugo su ovamo dolazile zaobilaznim putovima iz proizvodnih pogona velikih europskih i američkih proizvođača cigareta.
Već u protekle tri godine je Eurospka komisija povećavala pritisak na proizvođače cigareta. S četiri najveća, koji pokrivaju 80 posto svjetskog tržišta, Bruxelles je već sklopio sporazum prema kojem proizvođači moraju sudjelovati u borbi protiv krijumčarenja. Te tvrtke sad moraju točno navesti koliko cigareta su kamo isporučile.
Privlačnost razlike u cijeni
Austin Rowan iz europske ustanove za borbu protiv prijevara OLAF hvali taj sporazum kao važan korak za kojim mora slijediti drugi: “Drugi proizvođači izvan Europske unije još uvijek prodaju velike količine cigareta na tržišta za koja se zna da ne može biti konzumirana ni četvrtina, a ponekad ni desetina isporučenih cigareta.” Proizvođači bi, dakle, morali znati da se iz tih često vrlo malih zemalja cigarete krijumčare u Europsku uniju.
Osnovni problem krijumčarenja cigareta je velika razlika u cijeni koja privlači organizirani kriminal. Pošiljka sa 100.000 kutija cigareta u Bjelorusiji vrijedi 30.000 eura, kad prijeđe u Poljsku ona već vrijedi 100.000, a u Njemačkoj vrijedi 250.000 eura. Ako taj teretnjak ide dalje u Englesku ili Skandinaviju njegova vrijednost raste na pola milijuna eura.
Kod takve zarade organizirane bande ne samo da smišljaju uvijek nove putove. Prije 20 godina krijumčarilo se uglavnom popularne originalne cigarete koje su krijumčarene iz zemalja s niskom cijenom u zemlje s visokom cijenom. A onda su bande počele krivotvoriti cigarete. U međuvremenu se krijumčare jeftine cigarete koje se proizvode u zemljama u kojima su cigarete jeftine, poput paketića Jin Ling cigareta iz Kalinjingrada.
Legalna proizvodnja za ilegalno tržište
“Službeno se cigarete Jin Ling proizvode za rusko tržište”, kaže Wolfgang Schmitz iz Carinskoga kriminalističkog ureda u Kölnu. “Ali, na ruskom tržištu nećete pronaći ni jednu jedinu cigaretu Jin Ling.” Drugim riječima, cigarete se proizvode za krijumčarenje. I to s velikim uspjehom. U nekim dijelovima Berlina Jin Ling je najčešće pušena cigareta. Potražnja je tako velika, priča Wolfgang Schmitz, da se “ovu marku koja se proizvodi za krijumčarenje u međuvremenu i krivotvori”.
Europska komisija namjerava spriječiti krijumčarenje i te jeftine marke. Zemlje poput Rusije bi trebale biti prisiljene međunarodnim ugovorima i konvencijama da bolje kontroliraju proizvođače. A s obzirom da je to teško, bolje će se nadzirati slobodne luke i zone slobodne trgovine unutar EU-a. “Zone slobodne trgovine u svijetu koriste se kao tržišta za krijumčarene cigarete”, kaže Austin Rowan iz OLAF-a.
Za Wolfganga Schmitza iz Carinskoga kriminalističkog ureda u Kölnu borba protiv krijumčarenja cigareta nije samo borba protiv utaje poreza. Mnoge cigarete koje se krijumčare iz Azije su i opasne po zdravlje. “Duhan dolazi iz regija u kojima se koriste pesticidi i herbicidi koji su u Europi već odavno zabranjeni”, upozorava Schmitz. U laboratorijskoj analizi je otkriveno da je u tim cigaretama bilo i usitnjenog materijala od CD-ova, mišjeg izmeta pa čak i azbesta.
Izvor: Dw.de