Krađa znakova kojim su označena minska polja često ima i morbidnu pozadinu, pa ih tako koriste i šumokradice postavljajući ih na puteve da onemoguće rad policajaca dok kradu šumu, a dešava se čak i da njima vlasnici pojedinih preduzeća plaše inspekciju.
Podugačak je spisak razloga zbog kojih neodgovorni građani uklanjaju upozorenja koja nekom mogu da spasu život, a ima i onih koji tablama “Oprez – mine” na svojim objektima “krpe” krovnu konstrukciju.
“Nekada se desi da znak dotraje i spadne, ali mora biti na licu mjesta, ispod drveta ili kočića. Ako ga nema znači da je otuđen, jer vjetar ne može da ga odnese pošto teži oko 800 grama. Postoji više motiva, odnosno načina upotrebe. Takav znak prodaju kao sekundarnu sirovinu, pokrivaju njima objekte, postavljaju ih na ograde”, ispričao nam je Aladin Bajraktarević, šef Regione kancelarije BHMAC-a Bihać.
Ni to, međutim, nije kraj spiska kada je riječ o zloupotrebi minskih oznaka jer ima i onih koji ih koriste kako bi otjerali inspekciju od svojih preduzeća.
“Imali smo slučaj gdje su minsku oznaku stavili na skladište, čini mi se građevinskog materijala. Kada je inspekcijski organ došao u kontrolu tog skladišta, naišao je na oznaku i obratio se nama da nas pita da li je to minirano”, naglašava Bajraktarević.
Šumokradice su, potvrđuje on, takođe dovitljive i koriste ovakve znakove kad sijeku šumu.
“To rade u graničnom pojasu. Znači, sijeku šumu a znak postave na putu jer znaju koje puteve policija koristi. Kad dođe policajac, što se ove godine događalo u dva-tri slučaja, čuje se motorna pila, ali ne može da priđe jer ima minska oznaka. Kasnije, kad završe, smaknu tu oznaku i nikom ništa”, navodi Bajraktarević.
Da krađe minskih oznaka nisu rijetkost potvrđuje i Dragan Maros, šef Regionalne kancelarije BHMAC-a Travnik, koji ističe da nerijetko primjećuju da znakova tamo gdje su ih postavili jednostavno nema.
“Da li ih preprodaju iz egzistencijalnih razloga, kao staro željezo, ili su motivi neki drugi, to zavisi od slučaja do slučaja. Mi pokušavamo da u svim tim situacijama ponovno postavimo znakove, a jasno je da, kad ih nema, to predstavlja opasnost za lokalno stanovništvo ili ljude koji nisu s tih područja”, navodi Maros.
Iz Centra za uklanjanje mina u BiH takođe potvrđuju da ima slučajeva krađe minskih oznaka u cilju zaštite privatne imovine, ali i u druge svrhe.
“Obilježavanje minskih polja je inače kontinuirana aktivnost Centra za uklanjanje mina u BiH, gdje prosječno godišnje bude postavljeno ili obnovljeno oko 10.000 znakova. Apelujemo na sve građane da poštuju znakove upozorenja na minsku opasnost, odnosno da ne vrše uklanjanje, otuđivanje i zloupotrebu minskih oznaka”, navode iz tog centra.
Iz policijskih agencija, kojima se prijavljuju slučajevi krađe ovih znakova, uvjeravaju da nakon svake zaprimljene prijave sprovode istragu i tragaju za izvršiocima.
Stručnjaci kažu da pomjeranjem ili krađom znakova nesavjesni građani u opasnost dovode svoj, ali i živote drugih građana koji se kreću uz minska polja. Savjetuju svim građanima da se, bilo gdje da vide saobraćajni znak, ponašaju kao da je tu zaista minsko polje, a ako sumnjaju u to potrebno je da se obrate najbližoj kancelariji BHMAC-a.
Od rata pa naovamo više od 1.700 osoba stradalo je od mina u BiH, od čega ih je oko 600 izgubilo život.