Evropski diplomata Miroslav Lajačak je, gostujući na videokonferenciji koju je organizovala Škola naprednih međunarodnih studija Univerziteta Johns Hopkins u Washingtonu, Bosnu i Hercegovinu označio kao jedan od najvećih izazova angažmana Evropske unije na području Zapadnog Balkana.
Lajčak smatra da se međunarodna zajednica na tom području bavi rješavanjem, uslovno rečeno, manjim – ali ne i, kako je rekao, značajnijim pitanjima.
“Kako bi ta država trebalo da bude uspostavljena? Da ima jedan glas ili nekoliko – koliko ih je sada po Dejtonskom sporazumu… Nećemo uspjeti da dođemo do funkcionalnosti dok ne uspijemo da dobijemo odgovor na to pitanje. Dejtonski sporazum stavio je tačku na najkrvaviji rat i stabilizovao je Bosnu i Hercegovinu. Ali, danas je porebno gledati dalje u budućnost i tu bih ukazao na značaj uloge međunarodne zajednice. Pozvao bih je iskreno da pomogne – jer nema koristi što se neke od država stavljaju na stranu pojedinih entiteta u BiH”, kaže Lajčak – koji je u periodu od 2007-2009. obavljao funkciju visokog predstavnika EU u našoj zemlji.
Govoreći o perspektivama napretka zemalja Zapadnog Balkana – evropski diplomata je Crnu Goru označio najnaprednijom. Podsjetio je da je ta zemlja otvorila sva pregovaračka poglavlja u pristupnom procesu, ukupno 33, i privremeno zatvorila tri poglavlja.
Istovremeno, primjetio je da je Srbija 2020. godinu završila bez napretka, ne otvorivši nijedno pregovaračko poglavlje i podsjetivši na njen skor koji iznosi: 18 otvorenih i dva privremeno zatvorena poglavlja – od ukupno 35.
Miroslav Lajčak ponovio je da je budućnost Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji.