Pitanje predsjednika R. Slovenije upućeno članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, gospodina Pahora, o mogućnosti mirnog razlaza u Bosni i Hercegovini predstavlja ozbiljan razlog za zabrinutost kada je u pitanju politička perspektiva naše države. Sama činjenica da je takvo pitanje postavljeno znači da se o takvoj mogućnosti razgovara u međunarodnim krugovima i da naše političko rukovodstvo mora adekvatno odgovoriti.
Posebno me zabrinjava činjenica da je ovo pitanje postavljeno u martu mjesecu, a da javnost u Bosni i Hercegovini tek sada saznaje za to. Šta to govori o našoj diplomatiji i političkoj osviještenosti? Smatram da ovo pitanje gospodina Pahora moramo shvatiti kao alarm, da konačno kao društvo kažemo „ne“ podjelama i da naši lideri pošalju poruku svijetu da nikakav razlaz u Bosni i Hercegovini ne dolazi u obzir i da bi takvo rješenje bilo katastrofalno i za region i Evropu. Nepravda se nikada ne završava na onima kojima je namijenjena nego se vrati i onima koji su je uzrokovali.
U tom kontekstu vidim i glasanje zastupnika HDZ-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine protiv Zakona o zabrani negiranja genocida. Ovo je samo nastavak antidržavnog djelovanja ove političke opcije, koja nije i jedina na političkoj sceni Bosne i Hercegovine, obzirom da je i većina delegata iz reda srpskog naroda glasala protiv ovog zakona. Ovako otvoreno djelovanje protiv interesa države stvara sliku u međunarodnim krugovima da Bosna i Hercegovina nije funkcionalna država i da je „mirni razlaz“ jedino logično rješenje.
Pozivam Predsjedništvo Bosne i Hercegovine da jasno i snažno ukaže predstavnicima Međunarodne zajednice na činjenicu da ništa što oni ne bi prihvatili u svojim državama ne može da prođe ni u Bosni i Hercegovini. Sva politička rješenja u Bosni i Hercegovini moraju se bazirati na evropskim pravnim normama, poštujući presude ICTY i Međunarodnog rezidualnog mehanizma. Jednako, Bosna i Hercegovina je suverena država sa trenutno prenesenim unutrašnjim suverenitetom na Vijeće za implementaciju mira i Ured Visokog predstavnika, čime je uloga Međunarodne zajednice i drugih protagonista državnih i regionalnih politika još veća. Zbog svega navedenog, pozivam Predsjedništvo da pozovu Međunarodnu zajednicu da podrže procese usmjerene na organizaciju i uređenje države u skladu sa najvišim evropskim i standardima Vijeća Evrope.
Takođe, pozivam Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini da, u skladu sa svojim ovlastima, donese Zakon o zabrani negiranja genocida i na taj način pokaže da neće biti podjela u Bosni i Hercegovini.