Austrija je odlučila promijeniti dosadašnju blagu politiku prema radikalnim islamistima, zahvaljujući kojoj je Beč postao vodeći evropski centar za regrutaciju islamskih ratnika, odmah iza Londona koji i dalje ima primat.
Najmanje 130 islamista iz Beča je otputovalo u borbe u Siriji, najčešće da bi se borili u redovima ekstremističke Islamske države, koja posljednjih mjeseci osvaja sve više teritorija u Siriji i Iraku.
Austrijska ministrica Johanna Mikl-Leitner poručila je da Austrija mijenja svoju politiku tolerancije prema ekstremistima i traži oduzimanje državljanstva i protjerivanje onih koji se priključe terorističkim skupinama. Prema postojećem zakonu, ako se utvrdi da je neko sudjelovao u borbama u trećoj zemlji, austrijski sud može mu izreći kaznu do 10 godina zatvora, ali mu zasad ne može oduzeti državljanstvo.
Prema policijskim podacima, trenutno se u inostranstvu bori oko 130 osoba iz Austrije, objavila je ministrica unutrašnjih poslova Johanna Mikl-Leitner. Radikalni islamisti čine malu grupu među pripadnicima islamske vjerske zajednice u Austriji, rekla je ministrica: obično je riječ o mlađim muškarcima nižeg obrazovanja i lošijeg socijalnog statusa.
Direktor policije Konrad Kogler rekao je da se mreža radikalnih islamista u Austriji sastoji od “više ćelija”, međusobno labavo povezanih. Neke austrijske džamije pretvorile su se u ekstremističke agitacijske centre, no šefovi policije tvrde da ih policija ima pod nadzorom.Austrijska policija u saradnji s islamskom zajednicom u toj zemlji ispituje povratnike sa stranih ratišta i procjenjuje njihovu potencijalnu opasnost. Prošle sedmice u Austriji je uhapšeno 10 džihadista koji su se spremali otputovati u Siriju. Ministrica unutarnjih poslova objavila je da svi oni već imaju strano ratno iskustvo. Od 130 osoba iz Austrije koji se trenutno bore u Siriji i Iraku njih 40 je s austrijskim državljanstvom. Najviše je ruskih državljana, Čečena s azilom u Austriji, a ostatak čine Turci te muslimani iz zemalja bivše Jugoslavije. Samo prošle godine je islamistima iz Ruske Federacije, uglavnom Čečenima, u 96 slučajeva oduzet status azilanta.
– Austrija će voditi politiku nulte tolerancije prema teroristima – poručila je ministrica Mikl-Leitner u intervjuu časopisu Österreich. Policija će se boriti protiv džihadista, najavila je, bez obzira na to jesu li na putu prema ratištu ili agitiraju po Austriji. Među ostalim, vlada planira ojačati BVT, Savezni ured za protuterorističko djelovanje i zaštitu ustava.
Najžešću akciju protiv džihadista pokrenule su vlasti Kosova kad su uhapsile 40 bivših mudžahedina koji su se vratili iz borbi u Siriji i Iraku. U usporedbi s brojem stanovnika, to bi bilo kao da je Njemačka uhapsila 1800 ljudi, a Britanija 1400, tumači profesor Schindler. Nakon pogibije Emraha Fojnice u samoubilačkom napadu u Iraku, prošle je sedmice objavljeno da je u redovima Islamske države poginuo Lavdrim Muhaxheri (24) s Kosova, koji se na svom Facebook profilu hvalio fotografijom na kojoj pozira s odrezanom glavom neprijatelja.
Slična velika akcija u BiH tek se očekuje, ali poznavatelji kažu da akcija protiv džihadista u Bosni i Hercegovini neće uroditi plodom ako se istodobno ne prekinu njihove veze s istomišljenicima u Beču, koji već godinama predstavlja finansijsku i regrutacijsku bazu vehabijama, odnosno selefijama u Bosni i Hercegovini. Još 2007. tadašnji poglavar Islamske zajednice u BiH reis Mustafa Cerić isticao je da problem vehabizma nije izvorno bosanski, nego se u BiH prelijeva iz Beča, iz islamskog centra koji je formalno u sastavu IZ BiH, ali se radikalnošću njegovog vođe od nje odvojio.
Mediji u BiH detaljno su opisivali veze između radikalnog bečkog imama Muhameda Porče s vehabijama u Gornjoj Maoči i drugim mjestima u BiH, odakle mladići odlaze na ratišta u Siriju i Irak sa smiješkom kao da idu u Diznilend, bogato dokumentirajući svoj ratni put fotografijama i svjedočanstvima na Facebooku.
Dr. Vlado Azinović, politolog sa Univerziteta u Sarajevu i autor knjiga “Uvod u studije terorizma” i “Al-Kaida u Bosni i Hercegovini: mit ili stvarna prijetnja” kaže da policijsku akciju u BiH očekuje uskoro, s obzirom na krvavi razvoj situacije u Iraku.
“Brutalno nasilje kojim se koriste ekstremisti nije slučajno, sve je to dio dugoročne strategije s ciljem uspostave islamske države. Borci Islamske države postaju neka vrsta uzora za dječake od 15-16 godina, željne isticanja i dokazivanja, što je danas u BiH jako opasno”, upozorava Azinović, podsjećajući da je Islamska država proglasila kalifat na području od Sirije i Iraka preko Turske, Grčke, Ukrajine, BiH i Španije.
To znači da su mladići željni dokazivanja prije morali putovati u nekakvu Siriju koju nisu mogli pronaći ni na karti, a sada se za islamsku državu mogu boriti i ovdje, tumači Azinović. Poseban su problem mladići iz dijaspore, iz Austrije jednako kao Norveške ili bilo koje druge zemlje u kojoj danas živi 1,3 miliona izbjeglih iz BiH.
“Mi ne znamo koliko je tih ljudi otišlo u Siriju, iako znamo da su mladići iz dijaspore puno podložniji ekstremističkoj propagandi”, ističe dr. Azinović.