Utorak, 18 svibnja, 2021

Muhamed Mešić – mladi Tuzlak govori 12 jezika, a sporazumijeva se na još 61 jeziku svijeta

Nemojte propustiti

Jezični genij Muhamed Mešić ima 29 godina i govori više od 70 jezika svijeta, a jezike kao što su engleski, njemački, grčki ili turski savladao je još kao dijete. Rođen je u Tuzli 1984., a već s 26 godina govorio je 56 jezika.

Muhamed je pravnik po zanimanju, a do sada je radio u 24 zemlje na četiri kontinenta, kao vođa projekata Brainswork grupe, projekt menadžer British Councila, osobni savjetnik predsjednika Makedonije Gjorga Ivanova i savjetnik gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića.

Sve je počelo sasvim slučajno

Ovaj, po svemu poseban, mladić trenutno živi i radi u glavnom gradu Austrije, Beču, gdje vodi pravne poslove u jednoj građevinskoj tvrtki.

Novinaru agencije Anadolija ispričao je da je jezike počeo učiti sasvim slučajno, kada je kao petogodišnji dječak bio na odmoru s roditeljima u Grčkoj.

“Sjedio sam u hladu i slušao kako gazdarica i njena kćerka razgovaraju o pitanjima svakodnevnog života. Slušao sam njihov razgovor i žena je rekla svojoj kćerki na grčkom, u doslovnom prijevodu, ‘ovo je mašina za veš’. Meni je ta riječ mašina za veš ostala kao prva u sjećanju“, prisjetio se Muhamed dodavši da se tada rodila želja za upoznavanje stranih jezika.

Za vrijeme rata u Tuzli je sretao vojnike UNPROFOR-a iz Švedske, Pakistana, Norveške i, iz dječje radoznalosti, “pokupio” je nekoliko riječi na švedskom, urdu i norveškom. Jezike je najviše učio kroz situacije asimilacije, a jedini kojeg je učio na tečaju bio je znakovni jezik.

Odličan naglasak zbunio Grke

Rano je počeo čitati i pisati, a kao još malom dječaku bilo mu je prirodnije pisati s desna na lijevo. Roditelji bi u ogledalu čitali ono što je napisao, a i danas bilješke na sastancima vodi na hebrejskom ili arapskom jeziku.

Izvrsno govori 12 jezika, toliko da se može služiti svim stručnim terminima, dok razgovor može voditi na još 61 jeziku svijeta.

“Po nekoj mojoj definiciji, jezik govorim tečno onda kada mogu ostvariti samostalnu svakodnevnu komunikaciju, poput one koju imate kad sjedite s nekim u autobusu. Jezike koje duže govorim i s kojima se duže družim, poput engleskog, talijanskog, portugalskog, turskog, jezici su koje govorim dosta dobro“, rekao je skromno Muhamed, pojasnivši kako ga ljudi tijekom njegovih čestih posjeta Grčkoj pitaju je li on zapravo Grk jer ima naglasak kao da se rodio u Ateni.

Djetinjstvo u ratu

Jezik je Muhamedu uvijek bio način da bliže upozna ljude iz raznih krajeva svijeta.

“Valjda to ima veze i s djetinjstvom u ratu. Tada mi je ostala želja da upoznam što više mogu. Mali je ovaj svijet i jako puno je toga što bi se moglo i moralo vidjeti. Tako sam shvatio da ljude treba uvijek pokušati razumjeti bez prijevoda, priče koje ljudi imaju, njihovu povijest i kulturu razumjeti i ispričati bez prijevoda“, kazao je ovaj posebni Bosanac, dodavši kako mu je poznavanje raznih jezika pomoglo u poslu, ali i prilikom putovanja po svijetu.

Širom svijeta govori se oko sedam tisuća jezika, pa Muhamed u šali kaže kako ga prijatelji “zezaju” da poznaje “samo” 73 od toliko jezika u “Božjoj bašti”. Ipak, jezike ne broji niti ih organizirano uči.

“Volim imati priliku razgovarati s ljudima na raznim jezicima. Ali imam veliki broj prijatelja koji tu listu prate. Doslovce hodaju s defterima i kad god me čuju da progovorim na drugom jeziku to upišu. Teško bi bilo reći da sve jezike govorim tečno i podjednako dobro”, pojasnio je.

Tatarski mu ide malo slabije

Razina komunikacije koju može ostvariti na tatarskom, primjerice, nije jednak onoj koju vodi na maternjem bosanskom ili na engleskom, turskom, njemačkom, talijanskom… Ali, sve jezike govori dovoljno dobro da poznaje osnove gramatike i fonetike, a na ukupno 73 jezika može ostvariti komunikaciju o osnovnim temama.

Kroz svoj posao pokriva veliku regiju koja se prostire od Švicarske do Turske, pa je često poslom u Češkoj, Italiji, Grčkoj ili Mađarskoj.

Osnovnu i srednju školu završio je u Tuzli, a kako su ga u vrijeme početka studiranja privlačili predmeti poput japanologije, semitistike i judaistike, najbliža mjesta za studiranje bili su Beograd i Beč. Sveučilište u Beču je veće i starije, pa se odlučio upravo tamo studirati.

“Kako sam završio građevinsku školu, radim u građevinskoj tvrtki, a kako sam završio pravo, obavljam posao pravnika. S obzirom da jako volim jezike i volim putovati, upoznavati ljude, druge kulture i zemlje, ovo je idealan angažman za mene”, rekao je Mešić.

Kao i ogroman broj mladih, obrazovanih i uspješnih Bosanaca i Hercegovaca, Muhamed živi i radi izvan granica svoje zemlje. Kada je odlučio studirati u Beču nije namjeravao ostati u austrijskoj prijestolnici. Ali, od povratka u domovinu odvratio ga je nedostatak sustava koji bi mladima u BiH, na osnovu objektivnih kriterija, dozvolio da pokažu, razviju i iskoriste znanje koje posjeduju.

“Naša nespremnost da budemo drugačiji velika je prepreka”

“Imamo sustav u kojem je bitno tko je čiji unuk i kako se zove. Gubimo se i sama naša država pati. Nije to samo naš problem. U Rumunjskoj je i gore nego kod nas. Jako je teško maloj zemlji na Balkanu poput naše ostvariti pravi sustav”, pojasnio je Muhamed i poručio kako čovjek može sasvim dovoljno učiniti za svoju zemlju iako fizički nije u njoj.

“Znamo i sami da je situacija u BiH grčevita i tmurna, da postoje problemi koje s jedne strane nitko neće rješavati, a s druge strane ne može ih rješavati. Dok ne nađemo tu neki izlaz, jako teško ćemo imati okolnosti da ekonomski napredujemo”, naglasio je Mešić, izrazivši želju da mu se ukaže prilika da doprinese napretku svoje zemlje.

Muhamed ima priliku da na svojim čestim putovanjima po Europi i svijetu sretne mlade Bosance i Hercegovce kod kojih, kako kaže, vidi želju da učine nešto za svoju zemlju.

“Posebno me veseli to kad su naši ljudi, odakle god dolazili, dio globalnog napretka, akademskog znanja, istraživanja. Ono što tim ljudima nedostaje je činjenica da BiH na takve ljude službeno ne obraća pažnju. Naša nespremnost da budemo drugačiji, da preskočimo hijerarhijske i generacijske granice i da budemo organiziraniji je velika prepreka”, istakao je jezički genij Muhamed Mešić u ekskluzivnom razgovoru za agenciju Anadolija.

(Index.hr)

Više s weba

loading...

Izdvajamo

Sjećate li se vatrene Ruslane? Upravo je proslavila 47. rođendan, evo kako danas izgleda

Skoro svi se sjećamo predstavnice Ukrajine, vatrene Ruslane, koja je pobijedila na Evroviziji u Istanbulu 2004. godine. Ruslana danas ima...

Možda vas zanima i ovo