Prema podacima državnog statističkog ureda Slovenije, krajem 2018. godine u ovoj zemlji je bilo 885.700 radno aktivnih osoba, među kojima i 87.700 stranaca, što znači da je gotovo svaki deseti zaposleni stranac. Najviše ih je bilo iz Bosne i Hercegovine, oko 42.000, a zatim iz Srbije, gotovo 11.000.
Savjetovalište za inostrane radnike u Ljubljani posljednih dana doslovno je zatrpano pozivima radnika kojima poslodavci na različite načine pokušavaju uručiti otkaze. Pozivi najviše pristižu od radnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, čak i od radnika iz Slovenije zbog otkaza nastalih „sporazumno“, „zbog namjerno pogrešno prevedenog teksta radniku sa slovenskog jezika na njegov“, „slanja čudnih tekstova na radnikov privatni mail uz napomenu ‘samo potpiši, sve je u redu, ideš na biro'” ili zato što se zbog novonastale situacije sa korona virusom nalaze u karantenu. Kažu im jednostavno “nije me briga što se ne možeš vratiti iz karantena ili što je prekinut sav saobraćaj među državama”. Bilo je i slučajeva da se radnici šalju na godišnji odmor.
Ispričao je ovo za BUKU Goran Zrnić iz Savjetovališta u Ljubljani.
Otkrio nam je i da je Savjetovalište povodom ove situacije kontaktiralo i Inšpektorat za delo u Sloveniji, koje je, kako se ispostavilo, takođe zatrpano pozivima radnika koji dobijaju otkaze.
U Inspektoratu su im rekli da je svaki radnik kog su provjerili na evidenciji ZZZS (Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije) već bio odjavljen.
“Svi nam telefoni neprestano zvone i to su samo oni ljudi što se nama u Savjetovalište jave. Mogu misliti koliko ih je na nekoj vjetrometini i niti ne znaju koga da upitaju, kome da se obrate. Sve je zatvoreno, institucije ne rade, nemaju gdje ni doći, pitati. Ukratko, ovo je zona sumraka”, ogorčen je Zrnić i savjetuje svim radnicima da ne potpisuju ništa, a pogotovo ako to ne znaju pročitati ili ne razumiju. Papire koje dobiju, ako ih dobiju, trebali bi odnijeti ili dostaviti u Savjetovalište, da čuvaju SMS prepisku, a ako vide da su izbrisani sa evidencije zdravstva da se jave poslodavcu i kažu da će ga prijaviti inspekciji.
Zrnić na kraju razgovora za BUKU kaže da su uputili javni poziv institucijama Slovenije da se oglase po pitanju “poplave nezakonitih prestanaka radnih odnosa”. Od institucija BiH ne očekuju pomoć, jer je ni prije nisu dobijali, kaže, kada su upozoravali da veliki problem leži u Sporazumu o zapošljavanju naših građana u R. Sloveniji, koji je prema ocjeni našeg sagovornika, robovlasnički.
Kontaktirali smo i Agenciju za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine.
Interesovalo nas je da li su upoznati sa ovom situacijom i planiraju li po ovom pitanju nešto poduzeti.
“Još je rano davati neke prognoze, ali jasno je da će ova situacija poremetiti sva tržišta rada. Iako, još nismo dobili nikakve podatke iz Slovenije i mi očekujemo da će biti veći broj otkaza, kao što je bio slučaj sa svjetskom ekonomskom krizom. BiH ima jako dobar sporazum o zapošljavanju sa Slovenijom, koji reguliše prestanak rada i nudi zaštitu radnicima u smislu da se oni mogu već u Sloveniji prijaviti na Zavod za zapošljavanje dok im traje boravišna dozvola i mogu tražiti novi posao ili traziti novčanu naknadu za nezaposlenost. U svakom slučaju, mi stojimo na raspolaganju našim radnicima za sve informacije”, rekao je za BUKU Boris Pupić, stručni saradnik za odnose sa javnošću, Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Prema podacima državnog statističkog ureda Slovenije, krajem 2018. godine u ovoj zemlji je bilo 885.700 radno aktivnih osoba, među kojima i 87.700 stranaca, što znači da je gotovo svaki deseti zaposleni stranac. Najviše ih je bilo iz Bosne i Hercegovine, oko 42.000, a zatim iz Srbije, gotovo 11.000.