MUP Hrvatske objavio podatke: Građani Bosne i Hercegovine najveće kradu na Jadranskoj obali | | Bh-index

MUP Hrvatske objavio podatke: Građani Bosne i Hercegovine najveće kradu na Jadranskoj obali

Region    Datum: 10.08.2019.    
Autor: jutarnji.hr

Ilustracija, Foto: Makarska.info



Stranci koji su se okušali u kriminalu u 2017. godini najčešće su došli iz susjednih država. Bosanskohercegovački gosti na vrhu su ljestvice (250), a u stopu ih prate srpski gosti (182), pa zatim Slovenci (72), Albanci (58) i Talijani (50). Ukupan broj kaznenih djela turista 2017. godine bio je 1202, podaci su koje je objavio MUP RH.

Kako se razvija turizam, sa svakom novom turističkom sezonom i porastom broja gostiju, raste i kriminal u koji su, uz domaće stanovništvo, uključeni i stranci, bilo kao žrtve, bilo kao počinitelji kaznenih djela, pokazuju podaci, piše Jutarnji list.

Iako podaci Ministarstva unutarnjih poslova za 2017. i 2018. godinu pokazuju određen pad broja kaznenih djela nad strancima, šira istraživanja na podacima jednog desetljeća pokazuju kako kroz sistemi razvoj turizma raste i kriminalitet, ali i osjećaj multikulturalizma koji razvija toleranciju spram pripadnika drugih nacija.

U 2017. godini najviše oštećenih gostiju bilo je iz Njemačke (693), a slijede ih Slovenci (407), Austrijanci (291) i Talijani (233) – sve redom naši najbliži susjedi i najčešći gosti. Kazneno djelo protiv imovine, poput krađe i teške krađe, najčešći je oblik kriminala koji trpe turisti. Ukupan broj oštećenih stranih državljanina 2017. godine bio je 3523.

Radi usporedbe, od država iz bivše Jugoslavije na popisu su još bosanskohercegovački gosti (197), Srbi (96), Makedonci (37) i Crnogorci (4).

U 2018. još jednom je najviše oštećenih stranaca bilo iz Njemačke (653), Slovenije (392), Austrije (257) te Bosne i Hercegovine (211). Krađe i teške krađe i te su godine bile najpopularniji oblik kriminaliteta nad strancima. Ukupan broj oštećenih stranih državljanina 2018. godine bio je 3171. Osim oštećenih gostiju iz Bosne i Slovenije, od ostalih država bivše Jugoslavije na popisu su i oni iz Srbije (81), Makedonije (30) i Crne Gore (7).

Policija upozorava da se kaznena djela provode na najpopularnijim lokacijama određene turističke destinacije, ovisno o mjestu gdje se nalazite, to jest koliko je popularno i upotpunjeno turističkim sadržajem.

Stranci koji su se okušali u kriminalu u 2017. godini najčešće su došli iz susjednih država. Bosanskohercegovački gosti na vrhu su ljestvice (250), a u stopu ih prate srpski gosti (182), pa zatim Slovenci (72), Albanci (58) i Talijani (50). Ukupan broj kaznenih djela turista 2017. godine bio je 1202.

Radi usporedbe, od ostalih država bivše Jugoslavije tu je još Makedonija (33) i Crna Gora (28).

Stranci su 2017. najčešće krali (301) i narušavali javni red i mir (207), a skloni su i krivotvorenjima (175) i to najčešće dokumenata i isprava. Problema još imaju u prometu (139 izazvanih prometnih nesreća) te s drogama (102 promet i proizvodnja droge).

Policija je prema strancima postupala najčešće zbog neprijavljivanja boravka i ugrožavanja sigurnosti prometa.

Stranci se najčešće kriminalitetom bave u Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj županiji te Zagrebačkoj županiji.

Broj stranaca koji su počinili kazneno djelo u 2018. bio je ukupno 1579, a najčešće kazneno gonjeni gosti bili su iz Bosne i Hercegovine (321) te iz Srbije (201). Te dvije susjedne nam države jedine imaju troznamenkaste brojke. Između ostalih, tu su još Slovenci (85), Rumunji (74) te Bugari (66).

Od ostalih država iz bivše Jugoslavije, Makedonci broje 31 kazneno djelo, a Crnogorci 21, piše Jutarnji list.


Komentari

NAPOMENA!: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Bh-index portala. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Bh-index zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Bh-index nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.