U 8 sati po lokalnom (7 po srednjeevropskom) vremenu na Krimu su otvorena biračka mjesta na kojima će građani odlučivati o prisajedinjenju te autonomne republike Rusiji ili ostanku u sastavu Ukrajine sa obnovljenim ustavom iz 1992.
Rusija je ranije najavila da će uvažiti mišljenje stanovništva Krima. Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da odluka o njegovom održavanju “u potpunosti odgovara normama međunarodnog prava”, dok vlasti u Kijevu i zemlje Zapada referendum smatraju nelegalnim.
Krimska skupština je 6. marta donijela načelnu odluku o pristupanju Rusiji s pravom subjekta federacije, a na referendumu građani odgovaraju na dva pitanja – “Da li ste za ujedinjenje Krima i Rusije s pravom subjekta Ruske Federacije?” i “Da li ste za obnavljanje Ustava Republike Krim iz 1992. godine i status Krima kao dijela Ukrajine?”
Na referendumu mogu da učestvuju punoljetni građani Ukrajine registrovani na Krimu, kao i u gradu sa posebnim statusom, Sevastopolju, u kom se nalazi ruska Crnomorska flota.
Za plebiscit je odštampano 1.512.725 biračkih listića na ruskom, ukrajinskom i krimsko-tatarskom jeziku, koliko ima građana sa pravom glasa, od čega u Sevastopolju 309.774.
Na Krimu je otvoreno 1.239 biračkih mjesta, uključujući 192 u Sevastopolju.
Tokom glasanja u Sevastopolju su milicija i služba za vanredne situacije pojačali nivo bezbjednosti, a na ulicama će biti angažovani odredi samoodbrane.
Glasanje će trajati 12 sati i biće završeno u 19 sati po srednjeevropskom vremenu.
Prvi zvanični rezultati, kako je najavio predsjednik komisije za pripremu referenduma Mihaila Mališeva biće objavljeni do kraja dana, a konačni sutra, 17. marta.
Za praćenje referenduma prijavilo se vise od 800 novinara, kao i više od 180 posmatrača iz 23 zemlje.
Ukoliko se birači odluče za ujedinjenje sa Rusijom, Krim će se obratiti Rusiji sa prijedlogom o prijemu, na osnovu odgovarajućeg međudržavnog dogovora, u sastav Ruske Federacije, dok Sevastopolj ima namjeru da bude odvojeni subjekt, poput Sankt Peterburga ili Moskve.