Novalić navodi da u povećenju penzija ima jedna prepreka, koja se nalazi u sadašnjem Zakonu.
Premijer Federacije Bosne i Heregovine Fadil Novalić u intervjuu za Federalnu TV kaže da će u narednoj godini penzije rasti, odnosno da će se, u skladu sa Zakonom, redovno usklađivati i vanredno povećati.
“To su dva različita člana. Član koji govori o redovnom povećanju, on prinuđuje, uslovljava da Vlada poveća penzije, uključujući rast GDP-a i rast cijena. Pa se to sve dijeli sa dva i to će biti oko pet posto. Znači imamo već sada jasno da nam je GDP rastao pet posto, a i cijene su, nažalost, rasle 5,2 posto. To kad se dvoje sabere i podijeli sa dva dobijete pet posto. I to je gotovo sigurno jer je godina istekla. Ali jedan drugi član, član 80, kaže da Vlada može povećati penzije i vanredno, ukoliko prilike to zahtijevaju. A prilike su nikad bolje, odnosno nikad nismo više prinuđeni. Imamo rast cijena, ali s druge strane imamo rast ekonomije”, kaže Novalić.
Ipak navodi da u povećenju penzija ima jedna prepreka, koja se nalazi u sadašnjem Zakonu.
“Niko nije mogao kad smo donosili 2018. Zakon predvidjeti da će postati ovakva eskalacija kao što je covid, koja je izazvala pad ekonomije u prošloj godini. I u tom članu stoji da naša ekonomija mora rasti najmanje dvije godine zaredom da bismo vanredno usklađivali. I mi bismo sad, u dogovoru s penzionerima, dali smo već na Parlament izmjenu Zakona u tom članu gdje kažemo ne treba dvije nego jedna, a ta jedna je ova godina gdje smo činjenično imali rast. To nam omogućava da dva puta povećamo penzije i ako se izmijeni Zakon u tom pravcu to će biti dva puta, ako se ne izmijeni garantirana izmjena je jedna”, ističe premijer.
Na pitanje o formiranju entitetske Uprava za indirektno oporezivanje, Novalić kaže da FBiH ni na kakav način ne želi u tome učestvovati.
“Pa čak i na poziv MMF-a da o tome raspravljamo mi smo apstinirali jer će se protumačiti da Federacija nešto pregovara oko demontiranja ili disolucije Uprave za indirektno oporezivanje. Ja uopšte ne znam, ni teoretski ni praktično, kako se to može uraditi jer UIO ubire poreze na granici i ubire ih na unutrašnjem ekonomskom prostoru. Znači mora biti ograničen ekonomski prostor i mora postojati granica. Ne možete to uraditi ukoliko postoji granica BiH, tu ima i Federacija, uvoz se uopšte ne mora odvijati na RS, čak ni te robe koja će završiti u RS-u. S druge strane, ako roba uđe u RS kako će onda biti konzumirana u FBiH, ako je plaćen porez samo tamo. Znači to nije izvodivo ako ne bi bile definisane neke stvari”, pojašnjava Novalić.
Ističe da nisu imali razgovore s Vladom RS-a o tome, te da sve “takve teme potpuno odbacuje”.
Za pad stranih investicija Novalić navodi da za za to kriva politička situacija.
“Ako ne riješimo pitanje sigurnosti tih investicija koje čini mi se, sad iz ove kože, samo ako budemo išli prema NATO-u i ušli u NATO, to bi bila jedina garancija sigurnosti investitorima na ovoj teritoriji jer oni to tako vide. Ne vidim na kakav drugi način možemo, osim ako ne bismo vršili neki atraktivan i agresivan program poticanja stranih investicija. Nismo na tom stanovištu. Moram reći da je struktura naših investicija pet milijardi na godinu. Struktura je 90 posto domaći investitori i 10 posto strani. I to je tako 20 godina. I pokazuje nevjerovatnu stabilnost. To je izravno refleksija političke krize, ali vidimo da domaći investitori ne apstiniraju od toga. Oni znaju kako se živi sa krizom, nastali su na krizi. Strani investitori apstiniraju i jedini je način da ih privučemo neka mnogo veća poruka da ćemo biti stabilna zemlja”, zaključuje Novalić.
Premijer na kraju pojašnjava razloge zašto je Fiskalno vijeće odbilo sastanak s MMF-om.
“MMF je nesmotreno poslao nama zahtjev da pregovaramo o opasnostima disolucije UIO-a. RS naravno ne želi da mu se neko miješa, čak i ako ima namjeru da ide u tu disoluciju, a Federacija ne želi da bude za stolom bilo kakvih razgovora i pregovora oko te disolucije. Iako tvrdimo, i mi smo naknadno poslali pismo MMF-u, nama ste vi potrebni, ako ništa kao tehnička pomoć. Realno nam, u finansijskom smislu, u Federaciji nisu tako potrebni. Ali kao tehnička pomoć su potrebni. Mi njih svakako trebamo, a njihovo prisustvo povećava ovaj efekat sigurnosti”, zaključuje premijer FBiH u intervjuu za Federalnu TV.