Rad tokom ljetne sezone ponekad je jedini izlaz za veliki broj nezaposlenih osoba. U posljednje vrijeme u Bosni i Hercegovini nema dovoljno posla ni u ljetnoj sezoni, piše Večernji list. Zbog toga bh. radnici odlaze u susjedne zemlje u potrazi za poslom.
U BiH sezonski poslovi uglavnom se mogu naći u poljoprivredi i građevinarstvu. U posljednje vrijeme u BiH nema dovoljno posla ni na građevini, a ni u poljoprivredi. Kada je riječ o susjednim zemljama, tokom ljeta posla ima uglavnom za ugostitelje.
Najveći broj sezonskih radnika iz BiH odlazi na rad u Hrvatsku i Crnu Goru. Posao najčešće nađu u ugostiteljstvu i građevinarstvu. BiH nema sporazume o sezonskom zapošljavanju s ovim zemljama, pa najveći broj sezonskih radnika odlazi samostalno, zbog čega rade na crno.
Jedno od najtraženijih zanimanja tokom turističke sezone zasigurno je ono konobara. Ovaj nimalo lagan i zahtjevan posao nije za svakoga te njihov zadatak nije samo zapamtiti listu jela/pića i uslužiti gosta na vrijeme. Osim brzine i fleksibilnosti, dobar konobar mora biti uvijek nasmijan te komunikativan. Naravno, od njih se očekuje i poznavanje barem jednog stranog jezika.
Za poslove u turizmu poslodavci najčešće traže kandidate koji imaju u prosjeku dvije i više godina radnog iskustva, dok iskustvo nisu naveli kao važno u 43 posto objavljenih oglasa. U čak 66 posto oglasa kao uvjet navedena je srednja stručna sprema, nakon koje slijedi izražena potreba za kvalificiranim radnicima (28 posto) te u manjem postotku (devet posto) za radnicima sa stečenom višom ili visokom stručnom spremom. Stručna sprema nije navedena kao uvjet u 20 posto oglasa.
U susjednoj Hrvatskoj ljudi rade kao kuhari, konobari, sobarice, čistačice, itd. Tokom građevinske sezone na Jadranu je druga grupa ljudi – veliki broj njih odlazi na te građevinske radove. Pretpostavlja se kako čak 15.000 do 20.000 ljudi godišnje ide samo u Hrvatsku. To su neslužbene informacije, možda je taj broj i veći. Veliki broj tih ljudi koji odlazi u Hrvatsku ide na osnovi hrvatskih dokumenata, tj. posjedovanja putovnice i sl., i tamo se oni ne tretiraju kao uvozna radna snaga nego kao domaća.
Za rad u inostranstvu vlada veliko zanimanje bh. građana, ali samo mali broj oglasa stiže na adresu Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Za jedan oglas, recimo za kuhara, u Agenciju stiže i do 200 prijava. Od ostalih zemalja Evropske unije, bh. radnici najčešće biraju poslove u Sloveniji.