Četvrtak, 28 ožujka, 2024

Nakon decenije rasta: Turskom “ekonomskom čudu” došao kraj?

Preporučeno

Da li je decenija moćnog rasta ekonomije mnogoljudne Turske, koja kao 75-milionsko tržište postavlje velike apetite pred evropske čelnike, pri kraju?

pictures-2012_april-Turska_mapa_572281965Turska je s petodstotnim prosječnim rastom u protekloj deceniji sigurno predstavljala jednu od najbrže razvijajućih ekonomija na svijetu.

Zbog veličine domaćeg tržišta i vladinih reformi pod vodstvom premijera Tayyipa Erdogana postala je izuzetno konkurentna industrijska velesila. Njen razvoj je u posljednjim godinama nadmašio napredak evropskog društva, zajednice kojoj se želi približiti već 50 godina, ali neuspješno.

Na sigurnoj udaljenosti

Slabljenje ekonomije i najnoviji nemiri, koji su se iz Istanbula proširli na veliki dio Turske, mogli bi državau sa 75 miliona stanovnika dodatno udaljiti od EU, jer su evropske vođe proteste iskoristile za novu odgodu pregovora o pridruživanju Turske EU.

Oni su u stvari više zabrinuti činjenicom da Erdogan koji je tijesno povezan sa Muslimansim bratstvom, lice Turske sve više okreće prema arapskom svijetu. Dodatni oprez među vođama EU izaziva grupa zemalja koje ggeografski i politički okružuju Tursku.

Turska graniči sa visoko zaduženom Grčkom i propadajućom “poreznom oazom” Kiprom, na sjeveroistoku ima društvo Armenije i Gruzije, država visoko promjenjivog “temperamenta”.

Upravo se čita:  Otkriveno zašto je brod udario u most u Baltimoreu

Na jugu se odvija sirijski građanski rat, zbog kojeg je u Tursku došlo blizu pola miliona izbjeglica, na jugozapadu se nalazi propali američki demokratski projekt Irak, na istoku moćni i prema posljednjim predsjedničkim izborima još uvijek nepredvidivi Iran.

Upravo zbog toga EU Tursku, koja je mnogo godina djelovala kao neka vrsta evropske kolonije, drža na udalejnsoti. Pa ipak “ekonomsko čudo” je počelo privlačiti tražitelje posla, čak iz Njemačke. Ako se decenijama ranije trbuhom za kruhom u Njemačku dalo puno Turaka, u zadnjih sedam godina njihovi potomci se vraćaju u domovinu svojih starijih.

Godine 2011. u Turskoj je posao tražilo 33.000 Turaka iz Njemačke, dok je u suprotnom smjeru putovalo puno manje nezaposlenih.

Uprkos tome Turska više nije zemlja obećanja, pogotovo za žene na tržištu rada, koje su često diskriminirane i nalaze teže zaposlenje nego njihove kolegice iz drugih država članica OECD-a.

Upravo zbog toga u Turskoj vlada visoka 9,4 odstotna nezaposlenost, koja se usljed usporavanja ekonomije u budućnsoti neće smanjivati.

Uspjesi Turske, koju su u posljednjim godinama čitali kao bajku, dobivaju tako sve realnije obrise. Nakon vrhunca ekonomskog rasta u 2010 i 2011. godini, kada se bruto domaći proizvod povećao za 9 i 8,8%, lani je uslijedilo “prizemljenje” i 2,2 odstotni rast BDP-a.

Upravo se čita:  Prve snimke uhapšenih terorista: “Pucali smo u ljude za pare”

Centralna banka je bila primorana podići kamatne stope jer je zbog 10,4-odstotne inflacije prijetila opasnsot od pregrijavanja ekonomije. Osim toga pojavljuju se teškoće u vidu deficita na tekućem računu platne bilance, što znači stvarnu strukturnu slabost turske ekonomije. Manjak na računu platne bilance se lani snizio na 5,9 odsto BDP-a, ali je 2011. godine iznosio 9,7 odsto, što znači da Turska troši mnogo više nego što stvara.

Ove godine deficit je opet visok, u aprilu je narastao na 10,3 milijarde dolara, što je gotovo četiri milijarde dolara više nego u istom mjesecu lani.

Oprez stranih investitora

Iako deficit tekućeg računa platne bilance može biti pokazatelj visokog ekonomskog rasta, pokazuje počesto ovisnsot države od stranog kapitala. Jedan od razloga za povećanje deficita može biti skromniji dotok stranog kapitala. Lani je u Tursku pristiglo 12,4 miliajrde dolara stranih direktnih investicija, što je smanjenje 23 odsto na godišnjem nivou. U poređenju sa 2007., kada je dotok bio 22 milijarde dolara, pad je očigledan. Za Tursku, koja se dosta oslanja na strani kapital, vreba na obzoru mnogo opasnosti.

Upravo se čita:  Prve snimke uhapšenih terorista: “Pucali smo u ljude za pare”

Pogotovo s obzirom na činjenicu da će američka centralna banka FED vjerovatno još 2014. godine manje pomagati ekonomiju. S krajem jednomjesečnih otkupa obveznica, kojima upumpava u ekonomiju 85 milijardi dolara svježeg kapitala, preko stranih ulagača do Turske će doći manje sredstava.

Time će biti ugrožena cjelokupna turska automobilska industrija, koju su mjere štednje EU načele još lani zbog čega se proizvodnja smanjila za desetinu. Automobilska industrija, čiji su najveći proizvođači Tofas-Fiat, Oyak-Renault i Ford Otosan, izvozi oko 68 odsto svoje proizvodnje. Negativni trendovi bi zato značili smanjenje turskog izvoza, koji se u posljednjih deset godina povećao za više od tri puta.

Iako u takav rast izvoza u narednim godinama niko više ne očekuje, značajno je prilikom predstavljanja izazova koji čekaju Tursku, naglasiti da još uvijek govorimo o rastu. Turski BDP će ove godine, prema prognozama, rasti 3,2 odsto, a što se u ovom trenutku za mnoge evropske države ne može tvrditi.

(Indikator.ba)

Zanima li vas ovo?

Komentariši

Izdvajamo

Izdvajamo

Ministrica Pozder posjetila Arcelor Mittal

Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder razgovarala je u Zenici sa direktorom Arcelor Mittala Nikhil Mehtom i drugim...

Još vijesti za vas