Ruska pšenica postala je dodatno zanimljiva zbog pada rublje u odnosu na dolar i euro, ali i zbog pada cijena nafte. Osim toga, i ove se godine očekuje jako dobra žetva. Rusija se u posljednjih 20 godina vratila kao jedan od glavnih igrača na tržištu žitarica – među najvećim je proizvođačima i prvi svjetski izvoznik.
Pandemija korona virusa uzrokovala je potres na svjetskom tržištu pšenice, prvi put u historiji cijena pšenice je veća od nafte. Glede situacije, stručnjaci smatraju da bi se mogla ponoviti kriza koja je dovela do Arapskog proljeća.
Dok je svijet u ovo doba pandemije koronavirusa bio opsjednut i krizom nafte, prateći svakodnevni pad cijena energenata, nekako po strani, gotovo nezamijećeno, potresla ga je kriza na jednom drugom tržištu – onom žitarica.
Pšenica postaje “žuta nafta”, pa i važnija od fosilnih goriva i njezinih derivata. Naime, prema podacima UN-ovih organizacija za poljoprivredu, hranu i zdravstvo, ta bi kriza, kao posljedica pandemije koronavirusa, mogla dovesti do globalne nestašice pšenice, a ponegdje izazvati i glad te destabilizirati mnoge zemlje i regije. Neki analitičari smatraju da bi se mogla ponoviti 2010. godina kada je zbog suše i slabije žetve u nekim vodećim proizvođačima žitarica došlo do nestašica žita u arapskim zemljama, što je, između ostalog, bio dodatni poticaj za val revolucionarnih prosvjeda poznat kao Arapsko proljeće čiji su najznačajniji “rezultati” građanski ratovi u Siriji i Libiji, koji se još nisu smirili.
Što se, dakle, sada dogodilo na tržištu pšenice? Rusija je, kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača i najveći svjetski izvoznik žitarica, obustavila izvoz do početka jula. Time je izazvala napetost na tržištima i paniku kod glavnih uvoznika, poput Egipta, Indonezije, Alžira, Maroka, Nigerije i posebno Turske, koji već imaju problema sa zalihama, ali i kupnjom tog važnog prehrambenog proizvoda. Pšenica je postala skuplja od nafte, što dosad nije zabilježeno u povijesti, prenosi Jutarnji.hr.
Ruska odluka “zatalasala” je globalno tržište, a izjava ruskog premijera Mihaila Mišustina unijela je nemir. Mišustin je rekao da su “potrebe domaćeg stanovništva važnije” te da “prioritet imaju naši građani”. To je mnogima bio znak da Rusija radi zalihe, u strahu da bi zbog koronavirusa moglo doći do problema sa pšenicom na domaćem tržištu pa joj je to potrebno za smirivanje vlastitih socijalnih napetosti.
Ruska pšenica postala je dodatno zanimljiva i zbog pada rublje u odnosu na dolar i euro, zbog pada cijena nafte. Osim toga, i ove se godine očekuje jako dobra žetva. Rusija se u posljednjih 20 godina vratila kao jedan od glavnih igrača na tržištu žitarica – među najvećim je proizvođačima i prvi svjetski izvoznik.
Zabrana izvoza sada se ne odnosi jedino na četiri postsovjetske države koje su u ruskoj orbiti: Armeniju, Kirgistan, Tadžikistan i Uzbekistan.
Egipat, koji je najveći svjetski uvoznik , već je to nadoknadio iz Francuske, ali mnogi se pitaju što će biti dogodine s obzirom na ekonomsku recesiju koja će biti razorna baš u zemljama uvoznicama. Uz Egipat, najveći uvoznici pšenice su Indonezija, Brazil i Alžir.
I Nigerija već ima problema s količinama pšenice, a zbog naftne krize ima i rupe u državnoj blagajni. Zbog toga se mnogi pribojavaju da te zemlje neće moći kupiti dovoljnu količinu pšenice kako bi zadovoljile svoje potrebe.
Prema UN-ovim podacima, u Africi nedostatak hrane već osjeća oko 135 miliona ljudi, a tokom 2020. godine zbog pandemije bi se taj broj mogao povećati na čak 265 miliona ljudi koji će oskudijevati u hrani.