Svakakvih čuda donijeli su proteklog vikenda održani Opći izbori u Bosni i Hercegovini, pa je Krišto dobivala glasove i u drugim „nelegitimnim“ sredinama, gdje dominantno živi bošnjačko stanovništvo poput Bužima, Gradačca, Gračanice, Sanskog Mosta, Bihaća, Tešnja, Visokog…
Švrakino Selo u Sarajevu, koje je ovih dana postalo hit na društvenim mrežama, nije jedino dalo uvjerljivu podršku Borjani Krišto kandidatkinji Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS), nevladine organizacije koja okuplja hrvatske stranke u BiH.
Uvjerljivu pobjedu Krišto je ostvarila ni manje, ni više do u maglajskom selu Bočinja, gdje je poslije rata osnovana prva i najveća selefijska zajednica, gdje danas u miru žive Bošnjaci i povratnici Srbi!
Prema informacijama objavljenim na stranici Centralne izborne komisije (CIK), u Bočinji je na izbore 2. oktobra izašlo 109 osoba.
Od izašlih na izbore 31 osoba, ili njih 38 posto, svoj glas je dalo kandidatkinji Borjani Krišto. Na drugom mjestu u Bočinji je Denis Bećirović, kandidat ujedinjene opozicije sa 19 glasova ili skoro 24 posto, a tek na trećem Bakir Izetbegović kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) sa 16 glasova, to jeste 20 posto.
Stanovnicima Bočinje očito nije do građanske BiH pa je je Željko Komšić na pretposljednjem mjestu sa 10 glasova, a na posljednjem mjestu je Mirsad Hadžikadić sa četiri glasa.
Svakakvih čuda donijeli su proteklog vikenda održani Opći izbori u Bosni i Hercegovini, pa je Krišto dobivala glasove i u drugim „nelegitimnim“ sredinama, gdje dominantno živi bošnjačko stanovništvo poput Bužima, Gradačca, Gračanice, Sanskog Mosta, Bihaća, Tešnja, Visokog… Ali prilično je zanimljivo da je glasove dobila i na biračkim mjestima u Maoči kod Brčkog.
Ipak, nije riječ o Gornjoj Maoči (bivši Karavlasi) koja se nalazi na teritoriju općine Srebrenik. Možda bi dobila i tamo, ali tamošnji stanovnici ne izlaze na izbore!?
Prema podacima na web stranici Centralne izborne komisije BiH, na biračkom mjestu 049A059 u Osnovnoj školi Maoča izlaznost je bila nula posto, uprkos činjenici da su pravo glasa imale 93 osobe.
Pojedini pripadnici selefijskijske zajednice, naime, smatraju izbore tzv. tagutom to jeste nečemu što se suprotstavlja iskrenom obožavanju Boga, te odbijaju biti dio nečega „što nije od Boga“, koji se organiziraju po ljudskim, a ne Božjim zakonima.