Četvrtak, 28 siječnja, 2021

Nervoza u Čovićevim redovima, HNS podnio prijave Tužilaštvu BiH: Na silu želi mandat kako bi Mostar bio “hrvatski stolni grad”

Autor:Faktor.ba

Nemojte propustiti

Sjećate li se snijega koji je zatrpao BiH 2012. godine? Meteorolog Face TV-a odgovara očekuje li nas isto i ovog februara

Sladić je otkrio da li je u februaru moguće očekivati jači i intenzivniji snijeg, kakav smo imali 2012. godine. Meteorolog...

Skandalozan istup načelnika Srebrenice: Mladen Grujičić ljut, poziva na otcjepljenje RS

Grujičić odluku CIK-a kao i današnju Suda BiH smatra skandaloznim i sramotnim i dodaje "da se pokazalo da se...

Sud BiH odbacio žalbe: Izbori u Srebrenici i Doboju će biti ponovljeni

Sud BiH odbio je sve žalbe koje su upućene na odluke Centralne izborne komisije BiH o poništavanju izbora u...

Totalni raspad sistema: BiH naručila vakcine, ali niko ne zna šta je naredni potez da bi one stigle

Bosna i Hercegovina naručila je milion 232 hiljade doza vakcina preko Covaxa, a 892 hiljade preko mehanizma snabdijevanja Evropske...

Nevladina udruga HNS, u vlasništvu predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, podnijela je krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH protiv predsjednika Centralne izborne komisije BiH Željka Bakalara i ostalih članova CIK-a, zbog zloupotrebe položaja i nesavjesnog rada, odnosno “aktivnog učešća u navodnom izbornom inžinjeringu u Mostaru”.

Prethodno su krivičnu prijavu podnijeli i Tužilaštvu HNK-a, koje je već formiralo predmet. Oni tvrde “da je analizom konačnog biračkog popisa za grad Mostar uočen veliki nerazmjer u broju prijavljenih birača na većinskim hrvatskim gradskim područjima koja su ujedno i izborne jedinice”.

Izrazili su sumnje da su se bošnjački birači iz istočnog dijela grada fiktivno prijavljivali na nove adrese stanovanja u zapadnome dijelu Mostara samo zbog izbora kako bi utjecali na promjenu rezultata i otimanja nekoliko vijećničkih mandata Hrvatima. HNS tvrdi da je riječ o više stotina slučajeva čija brojnost ukazuje na organizirano djelovanje.

U svemu tome, kako su naveli u novoj krivičnoj prijavi upućenoj Tužilaštvu BiH, učestvovali su navodno Bakalar i pojedini članovi CIK-a.

Nekoliko je jako bitnih detalja u cijeloj priči o izborima u Mostaru, održanim nakon 12 godina, koji su praktično bili tek najava svega onoga što se danas dešava.

Sve do marta mjeseca prošle godine, Čović se potajno sastajao sa tada još aktivinim članovima CIK-a, Brankom Petrićem, Stjepanom Mikićem i Vladom Rogićem, kujući planove za osvajanje 18 od 35 vijećnićkih mandata u Gradskom vijeću Mostara, čime bi osigurao ponovo da gradonačelnik bude Hrvat, a Mostar “hrvatski stolni grad”.

Kada je izvršen reizbor članova CIK-a, te se njegov utjecaj sveo samo na Vladu Rogića, a u ovoj instituciji i njegov politički partner Milorad Dodik izgubio svoja dva čovjeka, krenuo je u rušilački pohod na CIK, preko glavne državne tužiteljice Gordane Tadić.

U Parlamentu BiH, Tadić je problematizirala imenovanje članova CIK-a.

– Evo aktuelno je sada pitanje CIK-a, načina izbora CIK-a, odgađanja izbora i mnogo je toga o čemu bi možda Tužilaštvo u ovom momentu trebalo razgovarati, što je mnogo aktuelnije od ovoga o čemu vi sada govorite. Je li iko podnio pitanje ovom Tužilaštvu u vezi s izborom i načinom izbora članova CIK-a? Ja kada sam bila u općinskoj izbornoj komisiji, u godini kada su izbori nije bilo promjena članova CIK-a – kazala je tada Tadić, čime je nedvojbeno pokazala i dokazala svoju bliskost sa Čovićem i HDZ-om.

Nakon toga, doveden je pred zid, te je u junu prošle godine, sa liderom SDA Bakirom Izetbegovićem bio prinuđen pod pritiscma međunarodne zajednice, potpisati sporazum koji je rezultirao održavanjem Lokalnih izbora u Mostaru 20. decembra. Tim je sporazumom usaglašen novi izborni model i izmjene Statuta Grada Mostara.

Potom je pokušavao preko Vlade Rogića u CIK-u izlobirati da izbori u Mostaru uopće ne budu održani 2020. kada i u ostatku države BiH, navodno zbog božićnih i novogodišnjih praznika, ali zakonskog uporišta za odgodu nije bilo.

Na red su onda došli birački spiskovi. Dočepao se Čović spiskova iz MUP-a HNK, zbog čega je SDA Mostar podnijela krivičnu prijavu protiv njega, tvrdeći da su Bošnjaci mijenjali mjesto prebivališta, a sve sa ciljem da u izbornoj jedinici Jug se ponište i ponove izbori.

Prema utvrđenim rezultatima koje je CIK objavio, HDZBiH je osvojio ukupno 13 mandata, Koalicija za Mostar 12, BH Blok 6, HRS 3 i Ostajte ovdje 1 mandat.

U Izbornoj jedinici Jug HDZ i Koalicija za Mostar su osvojili po 1 mandat, i upravo na tu kartu igra Čović, da se na biračkim mjestima u toj izbornoj jedinici ponište rezultati i ponovi glasanje. Taj jedan mandat, uz 13 već osvojenih, te 3 HRS-a i 1 Ostajte ovdje, imao bi u Gradskom vijeću 18 vijećnika čime bi osigurao ponovo svog gradonačelnika.

No, da bi se rezultati poništili i ponovilo glasanje potrebno je ispuniti niz preduvjeta definiranih Izbornim zakonom BiH.

U svojoj nervozi, jer mu se planovi nisu ostvarili, Čović je na isteku godine iza nas pisao ponovo stranim ambasadama u BiH, “tražeći krivičnu odgovornost članova CIK-a, jer zavjerenički djeluju sa probošnjačkim strankama”. Čović je ranije svoja zapažanja o CIK-u u vidu pisma predočio OHR-u i ambasadama. OHR mu je odgovorio kako podržava rad CIK-a.

Čović računa na famozne spiskove koje je dobio od MUP-a, međutim, centralni birački spisak zaključen je 5. novembra. Svi koji su do tada prijavili adresu prebivališta, po automatizmu su se našli na biračkom spisku. No, on problematizira sve one Mostarce koji su tokomljetnih mjeseci prošle godine (a mogli su to zakonski uraditi sve do 5. novembra) prijavljivali svoje mjesto prebivališta. Znači li to da ljudi koje je politika HDZ-a i tzv. HZHB nemaju pravo po Aneksu 7 vratiti se kad-tad na svoja ognjišta i ko je Čović da im oduzima to pravo?

Ono što je također veoma upitno jeste da li je HNS kao privatna udruga uopće po zakonu mogla podnijeti ovakvu vrstu krivične prijave, odnosno ko je oštećen, ako se zna da je HNS privatna udruga i da HNS nije politički subjekt koji je učestvovao na izborima?

Odakle Čoviću policijski spiskovi? Tu je i pitanje, kako će se ponašati glavna državna tužiteljica Gordana Tadić, da li kao Čovićeva odnosno poslušnica politike ili će se držati slova zakona i vladavine prava?

I na koncu, šta ako Bakalar i pojedini članovi CIK-a podnesu krivičnu prijavu protiv Čovića i kompanije zbog lažnog prijavljivanja?

Više s weba

loading...

Izdvajamo

Ništa nije vječno: Dragane, spremi se – oni već kucaju na vrata!

Dragan Čović i HDZ BiH već odavno nemaju pravu političku oporbu u BiH. Taj neugodan posao je odavno završen...

Možda vas zanima i ovo