Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine, za N1 je objasnio zašto su delegati na posljednjoj sjednici odbili izmjene i dopune Krivičnog zakona kojim se predviđa zabrana i kažnjavanje negiranja genocida. Protiv su, podsjećamo, bili SNSD i HDZ.
“Mislim da Parlamentu treba dozvoliti da donosi demokratske odluke. Za i protiv je demokratsko pravo. Osjetljiva je to materija, treba da se razgovara. Ali izmjene nisu dobile ni opštu ni entitetsku podršku”, rekao je u uvodu.
“Kada predlagači predlažu zakon i kažu da će pozvati visokog predstavnika da nametne zakon – znači da su formalno predlagali zakon, misle da pod ucjenom treba neko da reaguje. Nije to jedina izmjena koja na takav način pokušava da dobije legitimitet”, kazao je Špirić.
Pojasnio je potom zašto lično nije podržao ove izmjene i dopune zakona:
“Ja lično nisam podržao jer mislim da je mnogo procesa na domaćim sudovima koji nisu okončani. Suzilo bi to prostor ljudima da se brane. Ako ga sudija bude pitao je li učestvovao – reći će da nije. A to je negacija. Bolje je da se ne raspravlja u ovom trenutku. Kada se pokuša ucjenama dobiti nešto, proizvede histeriju u BiH”, izjavio je Špirić u Danu uživo na N1.
On je rekao da je formirana i ekspertska komisija na nivou Republike Srpske, koja treba da se izjasni.
Špirić: Čemu žurba?
“Pustite da ljudi završe, zašto žurba?”, pitao je Špirić, kazavši da on neće izgovoriti genocid – nego zločin u Srebrenici.
Kako on vidi ovu temu – ne radi se o reviziji, nego o utvrđivanju činjenica. Komisija koja je formirana to treba da uradi, kako je kazao.
Nikola Špirić je također izjavio to da svi Srbi u BiH koji kažu da je u Srebrenici bio genocid “mogu stati u ovaj studio”.
“Kakva je to zemlja ako je zabranjeno da ljudi kažu šta misle. Sud je izrekao presude, ali ne možete meni zabraniti da mislim. Ubistva, silovanja i zločini su za svaku osudu. Toga je bilo na svim stranama”, rekao je.
On je potom pojasnio da je u politici Bosne i Hercegovine još od prije Dejtona. Nema ništa protiv Sarajeva, kako je rekao, ali “morao je da ode”.
“Ja u ovom gradu malo ljudi ne znam. Ja sam učesnik. Ja nemam animozitet prema Sarajevu. Ovdje sam živio, radio, oženio se, dobio djecu. Morao sam da odem. Bio sam svjedok demonstracija pred Parlamentom. Otišao sam maj-juni 1991. Nisam pripadao nacionalnim pričama koje su zemlju uvele u rat. Bio sam svjedok kako se razvijala mržnja. Nisam pripadao mržnji. Da sam ostao – bog zna kako bi završio. Nisam čovjek koji bi mogao da šuti”, rekao je.
“Sarajevo je napao referendum”
Na pitanje – ko je napao Sarajevo – Špirić je odgovorio:
“Napao je referendum”.
Potom je rekao da nema isključivih krivaca za ono što se dešavalo.
“Ako se traže krivi narodi i nevini narodi – toga nema. Poistovjećuju se često zločini sa narodom.”
On je rekao da je konačno vrijeme “da izađemo iz tih paradigmi i da gradimo državu”. Na pitanje – da li je negiranje genocida posljednja faza genocida – rekao je:
“Možete razvijati teze kakve hoćete. Treba omogućiti da ova zemlja ide naprijed. To ne zavisi samo od mene, zavisi od sivh zajedno.”
Nikola Šprić tvrdi i to da se svaka izjava Milorada Dodika, šefa njegove stranke, izvrće naopačke. Kazao je kako SDA želi građansku BiH bez entiteta, te da se Dodik “mora da brani od nabijanja uz zid”.
Špirić: Nije do mene
“Ali od Dejtona do danas – ja sam govorio da unutrašnji dijalog može da izgradi viziju ove zemlje”, rekao je.
Nikola Špirić je u nekoliko navrata rekao da SDA želi građanski koncept BiH, dok SNSD želi dejtonski. Kazao je kako se bošnjačka politička elita trudi da međunarodnoj zajednici pošalje odgovor da BiH mora biti bez entiteta.
“Šta je odgovor na unutarnu Bih ili BiH bez entiteta? Odgovor je bolje mirni razlaz. Ono što mene čudi – poklici mi ćemo oružano braniti BiH? Od koga? Od mene, Dragana Čovića? Ja sam za sve mirne varijante, ako ne može funkcionisati zemlja. Mi iz RS smo omogućili evoluciju sistema i Dejtona”, izjasnio je Špirić.
“Žao mi je što pomalo osjećam da svima godi neko ludilo. Pozivam na razgovor”, rekao je Šprić poručivši da će uvijek sjesti sa svima, na svaku temu i da “nije do njega”.