Ponedjeljak, 16 svibnja, 2022

Ništa od usvajanja HDZ-ovog prijedloga Izbornog zakona: Klub Bošnjaka pokrenuo vitalni nacionalni interes

Nemojte propustiti

O ovom Zakonu sada će se, prvo, izjasniti Komisija, a ukoliko se ne poostigne konsenzus, što je izvjesno, Zakon ide na Ustavni sud BiH.

Klub Bošnjaka u Domu naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH pokrenuo je pitanje vitalnog nacionalnog interesa u odnosu na HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH. Time je ponovo zaustavljena procedura izglasavanja ovog zakona kojim se ne rješava nijednu od presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazbur koje se odnose na izborno zakonodavstvo

O ovom Zakonu sada će se, prvo, izjasniti Komisija, a ukoliko se ne poostigne konsenzus, što je izvjesno, Zakon ide na Ustavni sud BiH.

“Prijedlog Zakona ne ispunjava obaveze BiH iz ključnog prioriteta Evropske komisije 4. f) koji glasi: ,,Osigurati jednakost i nediskriminaciju građana, posebno postupanje prema presudi Evropskog suda za ljudska prava (ESUJP) u predmetu Sejdić-Finci“ Niti jedan član ovog prijedloga ne osigurava uklanjanje postojeće diskriminacije. Prijedlog Zakona ne osigurava provođenje preporuka OSCE/ODIHR-a, što je obaveza sadržana u ključnom prioritetu 1. Evropske komisije: ,Osigurati da se izbori provode u skladu sa evropskim standardima tako što će se provesti relevantne preporuke OSCE/ODIHR-a i Venecijanske komisije“,koje se odnose na integritet izbornog procesa. Pored ovih opštih primjedaba na Prijedlog zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, a u kontekstu štetnosti po vitalni interesa bošnjačkog naroda ističemo:

Članom 5. Prijedloga zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, u Poglavlju 8(Predsjedništvo BiH) član 8.1. mijenja se i postaje još dikriminatorniji u odnosu na trenutno važeće rješenje koje je prema odlukama Evropskog suda za ljudska prava diskriminatorno i koja se mora mijenjati. Izmjena je predviđena za izbor članova Predsjedništva BiH sa prostora Federacije BiH tako da se bira jedan Bošnjak i jedan Hrvat, ali se izbor hrvatskog člana Predsjedništva uslovljava većinskom podrškom u pet kantona Hercegovačko-neretvanskom,Srednjebosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom, piše Istraga.ba.

Ovakvim rješenjem kandidati za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka se stavljaju u nepovoljniji položaj, a ravnopravnost bošnjačkog naroda sa drugim narodima, u ovom slučaju hrvatskim, je svakako pitanje koje je od vitalnog nacionalnog interesa. Naime, prema Prijedlogu, kandidati za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka moraju osvojiti najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u cijeloj Federaciji BiH, za razliku od kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvatskog naroda koji, u najekstremnijem slučaju (član 8.1. stav (3) tačka c) Prijedloga) treba osvojiti većinu u jednom od pet kantona što će mu biti dovoljno da bude izabran.

Ova odredba Prijedloga štetna je za vitalni interes bošnjačkog naroda i zbog činjenice da je zadržala odredbu da se za člana Predsjedništva BiH iz entiteta RS bira Srbin. Dakle, i pored jasnih stavova Evropskog suda za ljudska prava (predmet Pilav protiv BiH) da se radi o diskriminatornoj odredbi koju je potrebno mijenjati predlagači su je zadržali. Mogućnost Bošnjaka da se kandidiraju za članove Predsjedništva BiH iz entiteta RS je svakako pitanje koje mi smatramo vitalnim za povratak i opstanak na tim prostorima, a time i jednim od mehanizama za eliminaciju posljedica strašnih zločina uključujući i genocid koji je nad našim narodom počinjen na tom prostoru, što ovakav Prijedlog čini štetnim za naš vitalni nacionalni interes.

Članom 6. Prijedloga zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, u Poglavlju 9(Parlamentarna skupština BiH) član 9.12e. mijenja se tako da svaki politička partija ili poslanik u Narodnoj skupštini RS ima pravo da predloži listu za izbor srpskih delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Primjedba u pogledu štetnosti po vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda je ista kao i kod izbora člana Predsjedništva BiH iz entiteta RS.

Činjenica da bošnjački poslanici, a kojih prema Ustavu RS u Narodnoj skupštini RS mora biti najmanje četiri, moraju predlagati i birati srpske delegate, pored toga što je diskriminatorna za bošnjački narod u entitetu RS, i štetna je po naše vitalne interese u ovom entitetu. Ovakvim pristupom eliminira se mogućnost da se u ime bošnjačkog naroda iz entiteta RS kandidira i bude izabran delegat u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, te da u istom zastupa interese bošnjačkog naroda koji živi u ovom entitetu.

Ograničenja za kandidovanje na izborima po osnovu etničke pripadnosti i prebivališta je prema stavovima Evropskog suda za ljudska prava diskriminatorno i ODHIR je u svojim izvještajima od 2010., 2014. i 2018. godine tražio da se te diskriminacije ukinu.

Prijedlog u članu 9. i 10. sadrži odredbe o izboru delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, suprotne odredbama Ustava Federacije BiH prema kojima “U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog poslanika u svom zakonodavnom tijelu“。

Prijedlogom se šteti interesima bošnjačkog naroda u cjelini a naročito u kantonima u kojima je njihov broj ispod 5% od ukupnog broja Bošnjaka u Federaciji BiH prema rezultatima poslednjeg popisa.Tako se određuje da će Posavski, Zapadnohercegovački i Kanton 10 birati jednog delegata u Dom naroda, što Bošnjake u ovim kantonima stavlja u neravnopravan položaj. Za nas je problematičan i raspored delegata druga dva naroda u Federaciji BiH.

Ovakvim prijedlogom produbljuju se podjele u našem društvu, diskriminiraju se Bošnjaci u sredinama gdje ih ima ispod 5% i nama je to neprihvatljivo. Obnova multietničkog društva na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine svakako je naš vitalni nacionalni interes”, navedeno je u obrazloženju odluke o pokretanu vitalnog nacionalnog interesa.

Ovako je to regulirano u Poslovniku o radu Doma naroda.

“Kada većina bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih izaslanika stavi primjedbu na pozivanje na točku e) Ustava BiH, predsjedatelj Doma odmah saziva sjednicu zajedničkog povjerenstva koje čine tri izaslanika, od kojih je svaki izabran između bošnjačkih, hrvatskih i srpskih izaslanika, u cilju rješavanja toga pitanja. Ako to povjerenstvo ne uspije u roku od pet dana, predmet se upućuje Ustavnom sudu BiH, koji će po hitnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost”, navedeno je u Poslovniku.

Izvjesno je, dakle, da će se o ovom Zakonu morati izjasniti Ustavni sud BiH.

Više s weba

Interesantno za vas

Izdvajamo

Komšić za HRT rekao zašto se “mora” kandidirati: Kad bih sada stao, činilo bi mi se da nisam ništa postigao

Gost ovosedmičnog izdanja HTV-ove emisije Nedjeljom u 2 voditelja Aleksandra Stankovića bio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić. Bilo mu...

Možda vas zanima i ovo