Usvajanje Rezolucije Evropskog parlamenta o Bosni i Hercegovini i dalje izaziva reakcije. Zastupnica iz Hrvatske jučer je optužila Zelene i ljevicu da su izbacili iz Rezolucije konstitutivne narode i legitimno predstavljanje.
Zeleni uzvraćaju da protiv amandmana Željane Zovko nisu oni nego EPP činili većinu prilikom glasanja. Tieneke Strik, nizozemska europarlamentarka, u intervjuu za N1 također ističe da je jasno iza ovakve Rezolucije stoji čelništvo EPP-a, ali i Zeleni koji žele da vide promjenu situacije u BiH.
N1: Upravo sam rekao da je Parlament jučer usvojio rezoluciju o BiH. Pitaću Vas nešto o rezoluciji kasnije. Vaša kolegica iz EPP-a Željana Zovko dala je izjavu medijima ovdje u BiH, citiraću je, ona kaže: Trenutno sam jako zabrinuta jer se novi stav o BiH nameće u Evropskom parlamentu, pod pritiskom ljevičara koje vode Zeleni, što je katastrofa i u suprotnosti sa Daytonskim mirovnim sporazumom. Gospođa Zovko i hrvatski premijer gospodin Plenković optužuju lijevu stranu Parlamenta i Zelene da niste prihvatili amandmane koji uključuju konstitutivne narode u BiH uz građane. Gospođa Zovko kaže, ako to tako mogu reći, da Zelena grupa vodi tu revoluciju. Moje pitanje je: Kakav je stav Zelenih glede ovog pitanja konstitutivnih naroda u BiH, ali i rezolucije?
Dopustite mi da počnem s time što ću reći da to nisu nužno samo ljevičari, velika većina Parlamenta je usvojila ovaj izvještaj i odbila njihove amandmane. Većina Evropskog parlamenta mišljenja je da se tu radi o građanima, građanskom društvu, a ne nužno samo o konstitutivnim narodima jer oni nužno ne predstavljaju sve. U Daytonskom smo sporazumu imali tu potrebnu podjelu kako bi se pobrinuli da tri različite grupe imaju predstavnike. Ali to je već bilo prije 25 godina. Tada nam je to bilo potrebno. Ali, sada smo primijetili da to stvara prepreke kako bi se promijenili iz Daytonskog sporazuma ka EU, da se pobrinemo da BiH može rasti kao inkluzivno, potpuno društvo, bez svih tih različitih struktura vlasti, ali i da se pobrinemo da je svaki građanin predstavljen. Ono što sada vidimo jeste da sve potrebne odluke koje se moraju poduzeti, kao na primjer da se promijeni ustav, da se ima izborni zakon koji je u skladu sa ustavom, da je potrebna većina tih konstitutivnih naroda. Oni u suštini mogu i to i rade, blokiraju određene odluke, reforme potrebne kako bi se raslo na putu ka pridruživanju EU. Vidim da, posebno iz Hrvatske, ali i Slovenije, mnogo pritiska. Bojim se da je on baziran na etno-nacionalnom razmišljanju, da oni zapravo žele povećati podjele umjesto povećanjem potrebe za inkluzivnije društvo, gdje se svako uzima u obzir. Ne samo da sam to ja odbila, već i većina Evropskog parlamenta. Također, i delegacija EU odbija ovakav način razmišljanja i jasno stavlja do znanja da kako biste zaista postali članica EU, moramo se odmaći od tih etničkih podjela i pobrinuti se da smo upotpunosti integrisani u BiH.
N1: Gospođo Strik znam da Vaša grupa i ljevičari nisu većina u Evropskom parlamentu, već većinu u Evropskom parlamentu ima EPP, većina glasova je, kako ste i rekli, došla iz EPP-a. Ako već ovo vidimo, zar to nije skretanje s odgovornosti i toga da čak ni EPP ovo ne podržava. A vidio sam i ime gospodina Manfreda Webera na listi onih koji su glasali za ovu rezoluciju. Dakle, ako Weber glasa za ovu rezoluciju bez konstitutivnih naroda, to onda znači da ni vodstvo EPP-a ovo ne podržava.
Upravo tako. A također, onaj koji je podnio izvještaj, gospodin Rangel, on je iz EPP-a. Dakle, mogu reći da gospođa Zovko predstavlja manjinu u EPP-u. A jasno je da je to i stav među strankama u Hrvatskoj jer SD gospodin Picula također je podržao Zovko u ovom odgovoru, dok je ostatak SD velikom većinom podržao ovaj izvještaj i također odbio naglašavanje podjela, etničkih podjela. Smatram da je ona izgubila ovu bitku. Cilja na ljevičare i Zelene, ali je to puno šire. Također, sretna sam što gospodin Borell, ali i ostatak EU, također naglašavaju da se moramo riješiti ovih podjela, da se moramo pobrinuti da je građansko društvo predstavljeno, kao i da svaki građanin ima isto pravo glede toga da glasa, ali i da bude izabran u vladi i parlamentu.
N1: Gospođo Strik, ovaj izvještaj o BiH je posljednji izvještaj koji je izašao. Bilo je potrebno jako puno vremena da se on dobije. Znamo da ispunjavanje onih 14 preporuka ili prioriteta baš i ne ide tako dobro. Kako s Vaše pozicije gledate cijelu ovu situaciju s BiH, jer političari ovdje često kažu da je status kandidata tik iza ugla, da samo čeka da ga pokupimo. Ali tih 14 preporuka su ključ za kandidaturu.
Da, to je u suštini istina. Zaista sam jako zabrinuta što se jako daleko od ovog trenutka čini to da možemo otpočeti pristupne pregovore. Mišljenja sam da, a ovo je jako važno, da izvještaj doista izražava svoju nadu za skori start pristupnih pregovora. Međutim, također je realno reći da se još toliko toga mora uraditi. Zato još i više žalim da neki potezi, kao npr. oni Hrvatske i Slovenije, toliko unazađuju borbu duž etničkih linija. A moramo prevladati taj jezik, način razmišljanja, blokadu u donošenju odluka da bismo doista radili na sadržaju, doista radili na 14 prioriteta koji su potrebni. Toliko se toga mora uraditi. Moramo početi s ustavnom reformom, kako bi smo imali fer i slobodne izbore za svakog, ali i da bismo se pobrinuli da vladavina zakona, borba protiv korupcije, socio-ekonomska situacija, prava ljudi, da na tome radimo, na sadržaju na ujedinjen način, a ne na način koji će različite strane staviti nasuprot jedne drugima, umjesto da oni unapređuju i promovišu svoju saradnju. To zajedno moramo raditi.