Petak, 3 veljače, 2023

Non-paperi koji su potresli region nestali preko noći: “Sada se pišu ozbiljni dokumenti o ubrzanju evropskog puta, i to je dobro”

Nemojte propustiti

Evropski savjet je u septembru prošle godine konačno stavio tačku na te spekulacije kada je u pisanom odgovoru Evropskom parlamentu rečeno da nijedno tijelo unutar Savjeta nije raspravljalo o takvim dokumentima.

U ovo doba prošle godine BiH i zapadni Balkan protresla je afera non-pejpera (non-paper), navodnih supertajnih dokumenata koje su sastavile svjetske sile ili regionalne države, a čiji je cilj podjela zapadnog Balkana i stvaranje novog svjetskog, ili makar regionalnog, poretka – pišu Nezavisne novine.

U histeriju koja je uslijedila uključili su se i političari i analitičari, od kojih su jedni palili crvene alarme da je vrijeme da NATO interveniše i spriječi izbijanje rata, dok su drugi prizivali Rusiju da se uključi i spriječi destabiliziranje regiona od strane Zapada.

Podsjećanja radi, u aprilu prošle godine pojavio se ne jedan, već čak tri non-pejpera, od kojih jedan navodno potiče iz Slovenije, drugi iz Hrvatske, a treći iz Mađarske. Nekoliko dana kasnije pojavio se navodni non-pejper koji su pisali Njemačka i Francuska, ali su obje zemlje ubrzo sve demantovale.

Nijedna od prozvanih zemalja nije zvanično potvrdila da ima bilo kakve planove o podjeli zapadnog Balkana, ali su neki političari poluotvoreno ili otvoreno isticali da u briselskim kuloarima postoje premišljanja o tome da se čak i omogući samostalnost Republike Srpske, odnosno mirni raspad BiH, kako je predviđao jedan od pomenutih non-pejpera.

Drugi non-pejper je, kako je tada pisano, predviđao samostalnost za Kosovo uz specijalni status za Srpsku pravoslavnu crkvu na teritoriji te pokrajine i vezu Kosova i RS.

Vrijedilo bi podsjetiti da su tada i zvanični Beograd i Zagreb i Sarajevo odbili bilo kakve promjene granica, ali prašina oko famoznih non-pejpera nije se stišala ni tokom ljeta prošle godine, pa su čak i EU i SAD osjetili potrebu da reaguju i osude bilo kakve dokumente koji bi predviđali promjenu granica na terenu.

Evropski savjet je u septembru prošle godine konačno stavio tačku na te spekulacije kada je u pisanom odgovoru Evropskom parlamentu rečeno da nijedno tijelo unutar Savjeta nije raspravljalo o takvim dokumentima. S obzirom na to da je Evropski savjet jedino mjesto na kojem šefovi država i vlada mogu da predlože takve vrste dokumenata, time je ovo pitanje otklonjeno i više se nije pojavljivalo u medijima.

Osman Topčagić, bivši ambasador BiH u EU u Briselu, kaže za “Nezavisne” da je ukrajinski sukob potpuno preokrenuo odnos EU prema zapadnom Balkanu i da se sada mnogo ozbiljnije i razmišlja i radi na tome kako da se zemlje ovog regiona integrišu u EU.

“Ranije su se pisali ti non-pejperi o prekrajanju granica, a sada se pišu ozbiljni dokumenti o ubrzanju evropskog puta, i to je dobro”, kaže on.

Topčagić ističe da se ozbiljnost ovih novijih dokumenata vidi u činjenici da se ozbiljno radi na otklanjanju nedoumica koje postoje u pojedinim zemljama EU o proširenju i u smislu funkcionalnosti institucija EU nakon proširenja.

“Interes za integraciju zapadnog Balkana je sada na mnogo većem političkom nivou, a ne samo na tehničko-administrativnom nivou, kako je to bilo ranije. Mi iz BiH i drugih zemalja regiona bismo to morali znati iskoristiti. Moramo tačno znati šta hoćemo, da bismo bili spremni”, kaže on.

Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, ističe da ih ni u vrijeme kada su se pomenuti non-pejperi pojavljivali nije uzimala ozbiljno. Radi se, kako je rekla, o dokumentima koji nisu imali realnu snagu, jer iza njih nije stajala nijedna od država i vlada.

“Oni se mogu tumačiti kao proturanje i lobiranje za političke interese određenih skupina i pojedinaca. Propali su jer su bili jednodimenzionalni, subjektivni i jer su u dijelovima javnosti dočekani na nož. Međutim, možda bi im vijek trajanja bio duži da se nisu desili globalni tektonski poremećaji”, naglašava ona za “Nezavisne”.

Interesantno za vas

Izdvajamo

Vlada FBiH saglasna o produženju zabrane izvoza drvnih sortimenata do juna

Privremena zabrana odnosi se na izvoz šumskih drvnih sortimenata svrstanih u jedanaest tarifnih oznaka, a koje uključuju neobrađeno drvo. Vlada...

Možda vas zanima i ovo