Evropski savjet je u septembru prošle godine konačno stavio tačku na te spekulacije kada je u pisanom odgovoru Evropskom parlamentu rečeno da nijedno tijelo unutar Savjeta nije raspravljalo o takvim dokumentima.
U ovo doba prošle godine BiH i zapadni Balkan protresla je afera non-pejpera (non-paper), navodnih supertajnih dokumenata koje su sastavile svjetske sile ili regionalne države, a čiji je cilj podjela zapadnog Balkana i stvaranje novog svjetskog, ili makar regionalnog, poretka – pišu Nezavisne novine.
U histeriju koja je uslijedila uključili su se i političari i analitičari, od kojih su jedni palili crvene alarme da je vrijeme da NATO interveniše i spriječi izbijanje rata, dok su drugi prizivali Rusiju da se uključi i spriječi destabiliziranje regiona od strane Zapada.
Podsjećanja radi, u aprilu prošle godine pojavio se ne jedan, već čak tri non-pejpera, od kojih jedan navodno potiče iz Slovenije, drugi iz Hrvatske, a treći iz Mađarske. Nekoliko dana kasnije pojavio se navodni non-pejper koji su pisali Njemačka i Francuska, ali su obje zemlje ubrzo sve demantovale.
Nijedna od prozvanih zemalja nije zvanično potvrdila da ima bilo kakve planove o podjeli zapadnog Balkana, ali su neki političari poluotvoreno ili otvoreno isticali da u briselskim kuloarima postoje premišljanja o tome da se čak i omogući samostalnost Republike Srpske, odnosno mirni raspad BiH, kako je predviđao jedan od pomenutih non-pejpera.
Drugi non-pejper je, kako je tada pisano, predviđao samostalnost za Kosovo uz specijalni status za Srpsku pravoslavnu crkvu na teritoriji te pokrajine i vezu Kosova i RS.
Vrijedilo bi podsjetiti da su tada i zvanični Beograd i Zagreb i Sarajevo odbili bilo kakve promjene granica, ali prašina oko famoznih non-pejpera nije se stišala ni tokom ljeta prošle godine, pa su čak i EU i SAD osjetili potrebu da reaguju i osude bilo kakve dokumente koji bi predviđali promjenu granica na terenu.
Evropski savjet je u septembru prošle godine konačno stavio tačku na te spekulacije kada je u pisanom odgovoru Evropskom parlamentu rečeno da nijedno tijelo unutar Savjeta nije raspravljalo o takvim dokumentima. S obzirom na to da je Evropski savjet jedino mjesto na kojem šefovi država i vlada mogu da predlože takve vrste dokumenata, time je ovo pitanje otklonjeno i više se nije pojavljivalo u medijima.
Osman Topčagić, bivši ambasador BiH u EU u Briselu, kaže za “Nezavisne” da je ukrajinski sukob potpuno preokrenuo odnos EU prema zapadnom Balkanu i da se sada mnogo ozbiljnije i razmišlja i radi na tome kako da se zemlje ovog regiona integrišu u EU.
“Ranije su se pisali ti non-pejperi o prekrajanju granica, a sada se pišu ozbiljni dokumenti o ubrzanju evropskog puta, i to je dobro”, kaže on.
Topčagić ističe da se ozbiljnost ovih novijih dokumenata vidi u činjenici da se ozbiljno radi na otklanjanju nedoumica koje postoje u pojedinim zemljama EU o proširenju i u smislu funkcionalnosti institucija EU nakon proširenja.
“Interes za integraciju zapadnog Balkana je sada na mnogo većem političkom nivou, a ne samo na tehničko-administrativnom nivou, kako je to bilo ranije. Mi iz BiH i drugih zemalja regiona bismo to morali znati iskoristiti. Moramo tačno znati šta hoćemo, da bismo bili spremni”, kaže on.
Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, ističe da ih ni u vrijeme kada su se pomenuti non-pejperi pojavljivali nije uzimala ozbiljno. Radi se, kako je rekla, o dokumentima koji nisu imali realnu snagu, jer iza njih nije stajala nijedna od država i vlada.
“Oni se mogu tumačiti kao proturanje i lobiranje za političke interese određenih skupina i pojedinaca. Propali su jer su bili jednodimenzionalni, subjektivni i jer su u dijelovima javnosti dočekani na nož. Međutim, možda bi im vijek trajanja bio duži da se nisu desili globalni tektonski poremećaji”, naglašava ona za “Nezavisne”.