Petak, 20 svibnja, 2022

Nova prijeteća poruka iz Zagreba: “Federacija BiH se pretvara u bošnjački entitet. Ako se izbori održe na stari način, to bi značilo političku eutanaziju Hrvata”

Autor:Novi list

Nemojte propustiti

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman govorio je za hrvatski “Novi list” o stanju u našoj zemlji nakon neuspjeha pregovora u Neumu.

– To je zakašnjeli proces koji je pravi zamah dobio zadnjih šest mjeseci. Kada pogledate 22 godine unazad vidite da su na djelu puzajući procesi u kojima su izravnim intervencijama visokih predstavnika dijelovi izbornog zakona prilagođavani političkim trenucima. A onda se pokazalo da je na djelu bio zapravo jedan politički inženjering koji je rezultirao političkom diskriminacijom Hrvata. Naime, time su ostali bez svojih temeljnih političkih prava konstitutivnog naroda koji su bili predviđeni slovom i duhom Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, a na koncu samim time Ustavom BiH.

Što će biti dalje i koja bi tu trebala niti uloga Republike Hrvatske?

– Ovdje se radi o ostvarivanju vanjsko-političkih ciljeva, odnosno europske perspektive BiH. Za stjecanje kandidacijskog statusa ona mora ispuniti čitav niz kriterija. Da bi to postigla mora poduzeti odgovarajuće reforme i time postati politički stabilna i institucionalno funkcionalna. Hrvatska je članica EU-a koja jedina graniči s BiH i baš joj je zbog toga u interesu da ta susjedna zemlja bude stabilna i sigurna. Uz to, Hrvatska je potpisnica Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma i imamo stanovitu političku odgovornost za stabilnost BiH. Osim toga, Hrvati u BiH su konstitutivan i povijesno autohtoni narod koji je ovog trenutka u najlošijem položaju. Politički predstavnici Hrvata su u zadnjih nekoliko mjeseci pokazali izuzetnu kooperativnost i prvi ponudili konkretna rješenja te bili spremni na kompromise. Ali na koncu ipak znaju koja je njihova crvena linija koju nikada neće prijeći.

Što bi oni više trebali učiniti da bi se postigao dogovor? Ukinuti sami sebe kao politički narod? Njih je oko 500.000, najmalobrojniji su i zbog toga su najranjiviji. Povijesno, uvijek je stabilnost BiH ovisila o dogovoru Srba, Bošnjaka i Hrvata. Tako je i sada. Nije bitno koliko kojeg naroda ima. Hrvati moraju biti ravnopravno zastupljeni i legitimno politički predstavljeni, a to se može jedino ostvariti promjenom izbornog zakona. To što žele Hrvati nije traženje nekog specijalnog statusa. Uz to, izborni je zakon je bio više puta mijenjan na njihovu štetu. Pa već treći puta predstavnika Hrvata u Predsjedništvu BiH biraju pripadnici drugog naroda. To znači da su bili majorizirani i da nemaju svog člana Predsjedništva. No, ako se opet dogodi ono što se ne bi smjelo dogoditi, da se izbori održe na stari način i u neregularnim uvjetima, to bi značilo političku eutanaziju Hrvata. A posebno za hrvatsku poziciju postoji opasnost da im se izaberu predstavnici u Domu naroda jer time bi se izgubio taj mehanizam obrane vitalnog nacionalnog interesa.

Pretvara li se Federacija BiH na puzajući način praktički u bošnjački entitet?

– Nema sumnje, to je cilj svega ovoga – pokušaj političke majorizacije Hrvata u BiH. Mi pak smatramo kako bi bošnjački narod morao ipak pokazati više razumijevanja za hrvatske zahtjeve ako žele zajednički život u BiH.

Ima li Hrvatska praktički dvije politike prema BiH, jednu koju vodi Vlada i drugu koju vodi predsjednik Republike?

– Kada govorimo o politici Vlade onda moramo gledati sveobuhvatno. I gledati što se učinilo u prethodne 22 godine, ali i ono što je ova Vlada učinila u jednom vrlo kratkom razdoblju. Sudeći po reakcijama samih Hrvata u BiH dosad ni jedna Vlada nije bila toliko aktivna i prisutna kao što je ova na čelu s Andrejom Plenkovićem. Ova Vlada nastoji pomagati kroz sve resore baš iz razloga stvarnog opstanka hrvatskog naroda u BiH. Recimo, zadnja odluka Vlade da pomogne tamošnje javno zdravstvo slanjem 40 milijuna kuna bolnici u Mostaru. A tu je i premijerov odlazak 13. prosinca prošle godine u Sarajevo kako bi smirio političke tenzije i poslao odgovarajuće poruke protiv bilo kakvog oblika separatizma, ali i bilo kakvog oblika unitarizma koji jednako štete stabilnosti BiH.

Premijer je uputio jasne poruke partnerstva i prijateljstva. Dva tjedna nakon toga, ponovo sam otišao u Sarajevo kako bi sa svojom kolegicom dogovorio održavanje zajedničke sjednice dviju Vlada u Hrvatskoj. Na njoj bi se trebalo razgovarati o zajedničkim pitanjima kao što je energetika, prometna infrastruktura, poljoprivreda i razna druga područja suradnje koje sve države imaju, a osobito one koje su susjedne. S BiH također dijelimo više od tisuću kilometara zajedničke granice. I tu hrvatska Vlada aktivno radi. Ona je BiH učinila vidljivijom nego je to ikada bio slučaj.

A što se tiče gospodina Milanovića, on želi ostaviti dojam da se nakon godina političkih lutanja, zapravo priključio našim političkim nastojanjima, odnosno da je konačno i sam uvidio tu potrebu za podrškom hrvatskom narodu u BiH. Prisjetimo se, on je 2010., kratko prije nego je postao premijer, podržavao Željka Komšića na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji je u to tijelo već ranije bio izabran glasovima Bošnjaka. Nažalost, moram istaknuti da je on među glavnim krivcima za ovo stanje u BiH. Jer baš se za vrijeme njegove Vlade, kada je Hrvatska ušla u EU, bilo dovoljno političkog prostora da se snažno zauzme za pitanje i položaj hrvatskog naroda u BiH. Tu je bila propuštena prilika. Ova Vlada sada pokušava riješiti baš one probleme koje je Milanović dok je bio premijer propustio riješiti.

Ali Milanović je 2014. svojim dolaskom u Mostar nakon upada bošnjačkih nasilnih prosvjednike u zapadni dio grada ipak znatno pridonio da se izbjegnu sukobi većih razmjera?

– Ima prigodu kao izabrani predsjednik države sad konkretnim djelima pomoći naporima koje poduzimamo za ravnopravnost Hrvata u BiH. Umjesto toga, njegove izjave nerijetko oslabljuju pregovaračku poziciju političkim predstavnicima Hrvata. Nije ideja u ovako osjetljivim pregovorima antagonizirati sve druge aktere za stolom. Mogao bi, primjerice o problemu u BiH razgovarati s predsjednicima zemalja članica EU-a i međunarodnim predstavnicima. Tu postoji prostora za njegovu diplomatsku komunikaciju. Naravno, trebao bi to koristiti i podržati Vladu u tim nastojanjima. Smatram da nije dovoljno iskoristio taj potencijal sa strane predsjednika. Doduše, uz izjave kakve daje, a kojima čini nemjerljivu štetu Hrvatskoj, sam sebi zatvara prostor za razgovor s bilo kojim ozbiljnijim akterom na međunarodnoj sceni.

Ali on i vas kritizira da niste učinili dovoljno na sastanku ministara vanjskih poslova kada su se donosili zaključci o stanju u BiH.

– To što on govori nije istina. Ne znam kakve su njegove informacije. Baš su u zaključke Vijeća za opće poslove na našu intervenciju uvršteni bitni dijelovi o BiH. Bio sam tamo i znam kako su tekli razgovori. Bilo je dosta teško jer je bilo zemalja članica koje su bile protiv. Na inicijativu Hrvatske, u tekstu zaključka se izričito navodi Daytonski sporazum, koji počiva na načelu tri konstitutivna naroda, a uvrštena je i provedba relevantnih odluka Ustavnog suda BiH, što uključuje i presudu u slučaju Ljubić, čijom se provedbom ostvaruje legitimna predstavljenost Hrvata. Mi smo dobili snažnu potporu nekih zemalja članica tako da su naši prijedlozi bili usvojeni. Milanović je imao toliko puno prilika sudjelovati kao premijer na vijećima i nije se niti najmanje zauzimao za Hrvate u BiH. Zastupnik MOST-a Nino Raspudić, za kojeg trenutno prevladava mišljenje da je njegov neformalni glasnogovornik, nedavno je u Saboru hvalio da Milanovića zbog usvajanja zajedničke izjave NATO-a, a izrijekom se također ne spominju prava Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH. Tamo se samo spominje Opći mirovni sporazum i ništa drugo.

A mi smo ovdje u zaključke Vijeća za opće poslove ubacili i Daytonski sporazum kao i potrebu reformskih procesa izbornog zakona i implementaciju sudskih odluka. Ti zaključci koji su dostupni javnosti su odraz našeg snažnog zalaganja i lobiranja kod zemalja članica. Na samom početku neke zemlje su bile snažno protiv naših zaključaka, ali aktivnim lobiranjem uspjeli smo da naši prijedlozi budu prihvaćeni. Još jednom, od Milanovića očekujemo da bude proaktivan. Kritike su naravno uvijek dobrodošle, ali umjesto da izmišlja i negira snažno zalaganje Vlade, bolje neka i sam bude proaktivan. Svojim postupanjem u zadnje vrijeme on je degradirao i obezvrijedio instituciju predsjednika. U inozemstvu bi se trebao snažno zauzimati za stajališta i interese Hrvatske. Mi ne vidimo to njegovo zalaganje.

Kako komentirate dolazak Dragana Čovića u Skupštinu Republike Srpske, a posebno njegovu poruku Srbima da čuvaju Republiku Srpsku?

– Mislim da je to malo izvučeno iz konteksta njegovog govora. Čoviću je u interesu razgovarati sa svima onima koji participiraju u vlasti i koji su dio političkog ustrojstva BiH. I to bi trebalo sagledavati sveobuhvatno. Njegov govor treba sagledavati u činjenici jednog političkog konteksta, ali i razočaranja i nezadovoljstva rezultatima pregovora u Neumu.

A onda i investiranja u budućnost i traženja što više partnera s kojim će se ostvariti legitimni politički interesi Hrvata u BiH. Mi ćemo nastaviti aktivno djelovati i podržavati daljnje pregovore političkih aktera u BiH za postizanje dogovora o izmjenama izbornog zakona. Dobar signal je pozitivno mišljenje Venecijanske komisije o prijedlogu HNS-a BiH vezano za ograničene izmjene Ustava. Dobro je što su međunarodni predstavnici uvažili prijedloge hrvatskih predstavnika u BiH, ali i hrvatske Vlade. Puno truda smo uložili u pojašnjavanje izborne anomalije i nepravednog položaja u kojem se nalaze Hrvati te ćemo nastaviti razgovore s čelnicima EU institucija i zemalja, kao i predstavnicima međunarodne zajednice o situaciji u BiH.

Više s weba

Interesantno za vas

Izdvajamo

Tea Tairović pokazala zanosno tijelo: Plesala na plaži

Srbijanska pjevačica Tea Tairović poznata je po tome da mami mnoge uzdahe muškaraca. Ona gotovo svakodnevno objavljuje fotografije na Instagramu,...

Možda vas zanima i ovo