U posljednjih nekoliko mjeseci na graničnim prelazima sa Hrvatskom primijećen je pojačan broj državljana Rusije.
Antona Prožerina iz Ekaterinburga u Rusiji, novinari Deutsche Wellea pronašli su u jednom od migrantskih kampova u Lipi, nadomak Bihaća. Ovaj tridesetogodišnjak iz podnožja planinskog lanca Ural, gotovo dvije hiljade kilometara udaljenog od Moskve, tvrdi da je godinama na putu za Evropu. Nekoliko puta pokušao je da pređe granicu sa Hrvatskom. Za nekoliko dana pokušaće prvi put iz Bihaća.
“Pokušao sam i ranije da pređem ali hrvatska policija se ne odnosi isto prema svima. Ukoliko uhvate nekog iz Afganstana ili Pakistana, daju mu vrijeme da prođe a nas odmah vraćaju nazad”, priča ovaj Rus, koji ne dovodi u vezu njegov pokušaj odlaska u neku od zemalja EU sa ratom Ukrajini, ne želeći mnogo o tome da priča.
“Nije zbog rata”
“Davno sam krenuo iz Rusije. To nije zbog rata koji se sada dešava, ako o tome želite da pričamo. Napustio sam Rusiju zbog drugih razloga. Išao sam preko Turske i nekoliko zima sam ovdje na Balkanu”, kaže Prožerin.
U posljednjih nekoliko mjeseci na graničnim prelazima sa Hrvatskom primijećen je pojačan broj državljana Rusije. U Graničnoj policiji BiH kažu da državljani Ruske Federacije u BiH najviše ulaze preko aerodroma u Sarajevu ali i Tuzle i Banjaluke, te kopnenim putem. Policijski savjetnik direktora Granične policije Svevlad Hofman navodi da se u ovom slučaju zloupotrebljava bezvizni režim između Bosne i Hercegovine i Ruske Federacije, jer Rusi ne ostaju u BiH kao turisti.
„Umjesto da se upute prema hotelu, gdje su navodno rezervirali smještaj za svoj boravak, sjedaju u taksi i idu prema Velikoj Kladuši s ciljem da uđu na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno na teritoriju Evropske unije i tamo traže azil“ objašnjava Hofman.
Iz Granične policije za DW je potvrđeno da je u zadnja tri mjeseca u BiH ušlo 13 hiljada državljana Ruske Federacije. Prošle godine od juna do septembra u BiH je ušlo 22 hiljade, a napustilo 20 hiljada Rusa, podaci su Granične policije.
Iz Službe za poslove sa strancima BiH rečeno je za DW da se državljani Ruske Federacije izuzimaju od obaveze pribavljanja viza za ulazak, izlazak, tranzit i boravak na teritoriji BiH, te mogu boraviti po pravu bezviznog boravka do 30 dana u okviru dva mjeseca, od datuma prvog ulaska.
“Uvidom u evidencije kojima raspolaže Služba za poslove sa strancima utvrđeno je da je u 2022. godini odobreno 196 privremenih i 13 stalnih boravaka za državljane Ruske Federacije”.
Predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković
EU traži uvođenje viza
Uvođenje viza očekuju i u Briselu. Delegacija EU u BiH traži suspenziju bezviznog režima, kao što je to Srbija nedavno uradila za nekoliko zemalja u okviru evropske agende o sprječavanju ulaska ilegalnih migranata. Navode da BiH nije uskladila propise sa viznom politikom EU, a što je u obavezi nakon što je krajem prošle godine dobila status kandidata. “Očekuje se potpuna usklađenost BiH sa viznom politikom EU, koja ne predviđa bezvizni režim sa Rusijom”, rečeno je u Delegaciji EU.
Za Ruse, koji ulaze u BiH i preko nelegalnih graničnih prelaza uglavnom nastavljaju put u neku od zemalja EU, to nije dobra vijest. Vizni režim, kojeg se pridržavaju sve članice EU, onemogućava državljanima pojedinih zemalja da uđu u EU, pa su BiH i Srbija, koje to još nisu učinile, potencijalna odskočna daska za prebacivanje tih ljudi na Zapad.
„Mi ćemo biti protiv toga da se ukinu vize Rusiji. Smatramo da ima dosta poslovnih aktivnosti koje su u vezi sa Republikom Srpskom i takvu odluku mi nećemo moći podržati“, stav je predsjednika RS Milorada Dodika (SNSD). Njegov koalicioni partner, jedan od lidera nekadašnje političke Osmorke, Elmedin Konaković, ima suprotan stav i svjestan je da oko toga neće biti dogovora.
„Ja mislim da treba ukinuti bezvizni režim, Dodik misli da ne treba ali to vam kažemo u lice. I onako kako može, može. Ako se odluke budu donosile tamo gdje sjede predstavnici sva tri naroda poput Predsjedništva, vjerovatno neće biti dogovora. Tamo gdje sam samo ja, vjerovatno će moći. To je politička realnost u BiH“, kaže ministar vanjskih poslova BiH, navodeći da to nije razlog da se sa Dodikom prekine dijalog.
Orden za politički pravac
Dodik je prije nekoliko dana u Banjaluci razgovarao sa ambasadorom Ruske Federacije u BiH Igorom Kalabuhovom o aktuelnim političkim i ekonomskim temama u BiH i regionu. Kako je tada saopšteno, Kalabuhov je informisao Dodika da ni Rusija ni EU ni SAD, nemaju pravo da određuju kojim će putem ići BiH.
Dodik je na proslavi 9. janaura odlikovao predsjednika Rusije Vladimira Putina i na taj način slažu se mnogi, zatvorio priču oko budućeg odnosa prema Rusiji. Orden za Putina nije dočekan baš najbolje ni u širem dijelu javnosti u Republici Srpskoj, iako nema mnogo onih koji će javno govoriti o tome.
Kazne ili dijalog
Evropska parlamentarka Tineke Strik, kaže da EU nije odlučna u kažnjavaju predsjednika RS Milorada Dodika i da je to ključ uticaja Rusije u BiH.
„EU bi morala biti svjesnija i djelovati. Vidjeli smo na primjeru Mađarske kako je teško imati partnera koji podržava na neki način Rusiju, a Dodik je mnogo otvoreniji u tome i to otvara vrata nestabilnosti”, izjavila je Strik prošog vikenda u Sarajevu, na konferenciji o putu BiH ka EU.
U ovakvim odnosima, kako procjenjuju poznavaoci političkih prilika, teško je očekivati da se BiH pridruži obavezama koje za sobom vuče kandidatski status a koje se odnose na vizni režim EU. BiH i dalje primjenjuje bezvizni režim sa Rusijom na osnovu sporazuma iz 2013. godine. Briselski mehanizam, međutim, daje mogućnost Evropskoj uniji da suspenduje bezvizni režim zemljama poput BiH, ukoliko se ne bi poštovale obaveze koje proističu iz kandidatskog statusa i ukoliko bi se desio značajan priliv izbjeglica, piše DW.