Vijeće ministara Bosne i Hercegovine primilo je k znanju informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje o perspektivama 2015. – 2018. godine u kojoj se navodi da bi uslijed očekivanog rasta ekonomskih partnera Bosne i Hercegovine, bh. ekonomski rast mogao iznositi 2,6 posto u 2015. godini, te 3,2 posto u 2016.
Zbog sve povoljnijeg eksternog okruženja za 2017. projiciran je rast od 3,6 posto, nakon čega slijedi daljnje ubrzavanje na 4,4 posto 2018.
Međutim, ove prognoze se u trenutnoj ekonomskoj situaciji u BiH mogu se okarakterisati samo kao želje, a nikako kao realna očekivanja. Prognoze bi mogle imati realno utemeljenje ukoliko bi BiH uspjela da dogovori novi aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), započne ekonomske reforme i ako se u zemlji osigura politička stabilnost potrebna za privlačenje stranih investicija.
“S obzirom na to da ništa od pobrojanog trenutno nemamo, vrlo je teško, čak i nemoguće, očekivati da će se prognoze Direkcije za ekonomsko planiranje BiH za 2015. ostvariti”, kazao je ekonomista Igor Gavran.
Iako se u Direkciji oslanjaju na vanjske pozitivne uticaje, teško ih je predvidjeti zbog grčko-evropske krize. Koliko je to bitno tržištu u Evropi pokazuju vrijednosti indeksa na evropskim berzama, svaka pozitivna vijest donosi rast trgovanja i rast vrijednosti indeksa.
Gavran je uvjeren da će Evropska unija i i Grčka pronaći neko rješenje, čak vjeruje da će ga tražiti po svaku cijenu.
“Evropa je ostvarila ekonomski napredak i krenula dobrim putem, tako da neće dozvoliti da bilo šta ugrozi taj rast”, kazao je Gavran te dodao: “Ako se ne ostvare ove prognoze za Grčku i ako se ostvare prognoze za BiH, od ekonomskog rasta neće bitni ništa, sve iznad nule će biti previše”.
Iako postoje određeni pomaci u pogledu pronalaska novih vanevropskih tržišta za bh. proizvode i očekivani rast izvoza mlijeka, sve je to nedovoljno da podrži rast od 2,6 posto.
3,2 posto ekonomski rast 2016.
3,6 posto ekonomski rast 2017.
4,4 posto rast 2018.