Preciznih podataka o odlasku radne snage iz BiH nema. No, podaci do kojih su novinari došli, pokazuju da se preko 88 hiljada građana proteklih 20 godina odreklo bh. državljanstva. Polovina ovih građana sada su stanovnici Austrije i Njemačke.
Njemačkoj je potrebna radna snaga i Vlada ubrzava proces doseljavanja stranih stručnjaka. Od prvog marta na snazi će biti i novi zakon koji, prije svega, podrazumijeva izjednačavanje radne snage. To bi značilo olakšan pristup stranim radnicima njemačkom tržištu. Istražili smo koliko će tim potezom biti olakšan put bh. državljanima.
Iako se polemisalo da će od prvog marta svi državljani BiH moći spakovati kofere i otići u Njemačku, to neće ići lako. Sistem odlaska u Njemačku i dalje će ići preko konzulata.
– Tri su uslova koje je potrebno imati za Njemačku: Garancija da imate neko radno mjesto, drugi uslov je odgovarajuća diploma jezika i treći uslov je diploma srednje škole ili fakulteta, tvrdi za BHRT advokat Kasim Rašidović.
Dogovor koji Bosna i Hercegovina trenutno ima s Njemačkom jeste zapošljavanje osoba sa srednjom medicinskom školom. Od 2013. godine u Njemačku je otišlo oko 5.300 osoba sa završenom medicinskom školom.
– Ono što je još traženo na njemačkom tržištu rada to su još i doktori medicine, sve visokoobrazovane osobe koje rade u IT sektoru različiti inžinjeri elektrotehnike i slično. Ali ne radimo to jer nemamo dogovor, kaže Boris Pupić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Masovni odlazak opravdavaju i sami građani. Preciznih podataka o odlasku radne snage iz BiH nema. No, podaci do kojih su novinari došli, pokazuju da se preko 88 hiljada građana proteklih 20 godina odreklo bh. državljanstva. Polovina ovih građana sada su stanovnici Austrije i Njemačke.
– Da bi došli u fazu da budu primljeni u državljanstvo tamo gdje žive, rade i borave naši državljani Bosne i Hercegovine oni moraju u tim državama da provedu određeni vremesnki period od 5 do 10 godina. A iseljenički talas će nas ošinuti za 5 do 10 godina i tada ćemo imati pojačano odricanje, rekao je Milan Zjajić iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
A iseljenički talas ponajviše osjete poslodavci.
– Jedna od aktivnosti koju smo mi već počeli ja bih rekao u zadnjih pola godine ili godinu dana je to da pokušamo napraviti liberalizaciju uvoza radne snage. I da nadomjestimo dio radnika koji idu, rekao je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Motivacija za odlazak nisu samo veće plaće u Njemačkoj, nego i korupcija, slabe perspektive i često manjkava vladavina prava u BiH, poručuju poslodavci. Ovakvim tempom, za one koji se integriraju u novu sredinu, bh. državljanstvo, odnosno lična karta mogla bi postati samo suvenir.