Na početku sjednice predsjednik HNS-a Dragan Čović upoznao je članove Predsjedništva o posljednjem Summitu EPP-a u Ljubljani te razgovorima na ovome forumu posvećenom odnosu EU i zemalja Zapadnog Balkana od strane predstavnika evropskih narodnih stranaka.
U Mostaru je danas održana 25. sjednica Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora. Na sjednici se, pored ostalog, govorilo o aktivnostima vezanim za izmjene Izbornog zakona BiH te saradnji s institucijama vlasti Republike Hrvatske.
Između ostalog, za HNS je nepihvatljivo brisanje “etničkog prefiksa” iz Predsjedništva BiH i Doma naroda.
Predsjednik HNS-a i HDZ-a Dragan Čović nakon sastanak je kazao da se razgovori o izmjenama Izbornog zakona nastavljaju.
“Tražimo svi neku mogućnost da profunkconiraju zakonodavna i izvvršna vlast”, rekao je Čović.
Dodao je da niko ne vjeruje da se u ovakvoj situaciji mogu napraviti temeljne reforme Ustava.
“Ja govorim da će u Ustavu biti teško promjeniti jedan zarez, a ne šta više. Stoga želimo napraviti ograničene ustavne promjene u vezi s Izbornim zakonom. Sve drugo je transformiranje BiH za šta vam treba konsenzus, dvotrećinska većina kod svih naroda”, naveo je Čović.
Dodao je da BiH treba izbor legitimnih predstavnika u Predsjedništvo BiH i da se uključe sve presude, te legitiman izbor članova Doma naroda. Naglasio da ne postoji nikakav “Fileov model”, o kojem se u javnosti u posljednje vrijeme mnogo govorilo.
“Pošto sam akter svih razgovora s Fileom, znam da taj model ne postoji. Postoji priča, različite ideje… Pričati o nečemu što ne postoji je besmisleno. Mislim da to nije osnova za bilo kakvu priču. Imamo pet ili šest modela na stolu koji mogu imati slična načela”, rekao je Čović.
Zaključio je da su potrebne minimalne promjene i vode se intenzivni razgovori.
Inače, na početku sjednice predsjednik Čović upoznao je članove Predsjedništva o posljednjem Summitu EPP-a u Ljubljani te razgovorima na ovome forumu posvećenom odnosu EU i zemalja Zapadnog Balkana od strane predstavnika evropskih narodnih stranaka.
Predsjednik Čović upoznao je Predsjedništvo HNS-a o razgovoru i temama s gospodinom Mathweom Palmerom, kao američkog izaslanika za proces reformi izbornog zakonodavstva koje se u toku i ključnih dogovora koji slijede.
Na današnjoj sjednici Predsjedništvo HNS-a donijelo je sljedeće zaključke:
Legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda uz omogućavanje aktivnog i pasivnog biračkog prava svim građanima Bosne i Hercegovine je osnovna postavka funkcioniranja političkog i izbornog sustava Bosne i Hercegovine. Pokušaji širih izmjena Aneksa IV. – Ustava Bosne i Hercegovine ugrozili bi natkrovljujuće ustavno načelo konstitutivnosti koje su Ustavni sud BiH i Evropski sud za ljudska prava izdvojili kao ustavni meritum i ključni političko – pravni i institucionalni temelj BiH.
Potpisani Sporazum o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH u Mostaru sadrži ključne odredbe reforme izbornog zakonodavstva i u potpunosti štiti i jača odrednice Washingtonskog i Daytonskog-pariškog sporazuma.
Ograničene ustavne promjene ne smiju voditi ka derogiranju Ustava i onemogućiti konstitutivnost naroda u izboru svojih legitimnih političkih predstavnika. Pokušaji brisanja “etničkog prefiksa” predstavljaju grubo kršenje Aneksa IV. kojim bi se omogućila potpuna diskriminacija, majorizacija i nametanje političkih predstavnika u ključnim institucijama – Predsjedništvu BiH i Domovima naroda koji i jesu dizajnirani na način da sva tri naroda uživaju zajamčena ustavna prava.
Predsjedništvo HNS-a još jednom ističe da su unitarističke pretenzije bošnjačkih stranaka neprihvatljive, da negiraju konstitutivne zajednice i njihove posebnosti te da ruše multikulturalni, multinacionalni i multikonfesionalni karakter Bosne i Hercegovine. Konstitutivnost naroda nije deklarativna kategorija, nego suštinska komponenta ostvarivanja ravnopravnosti kroz jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka i biranja svojih političkih predstavnika.
Predsjedništvo HNS-a poziva sve uključene strane u pregovore, kako domaće, tako i međunarodne aktere, da ulože maksimalne napore u postizanju konačnog dogovora o otvorenim pitanjima, poštujući pri tome temelje Ustava BiH. Legitimno predstavljanje i zastupljenost legitimnih političkih predstavnika sva tri naroda utkana je u povijesni, politički i institucionalni okvir Bosne i Hercegovine koji je potvrđen i u Daytonskom-pariškom međunarodnom mirovnom sporazumu.