Otoci Veliki i Mali Školj u neumskom akvatorijumu suvereni su dio teritorije Bosne i Hercegovine i ulazak Hrvatske u EU ništa ne mijenja jer ovi otoci nisu predmet pravne stečevine.
Ovo je u petak “Nezavisnim” potvrdio Zoran Perković, pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH i ekspert sa dugogodišnjim iskustvom u pitanjima identifikacije granice između dvije države. Perković kaže da se radi isključivo o bilateralnom pitanju između Hrvatske i BiH, koje je, u odnosu na zvanične stavove Zagreba i Sarajeva, potpuno jasno.
“Nijedna zvanična državna institucija Republike Hrvatske nikada nije sporila da su Veliki i Mali Školj u neumskom akvatorijumu dio suverene teritorije BiH, niti postoji takav akt. Sa druge strane, Sporazum o identifikaciji granica, koji definiše i ovo pitanje, postoji i potpisali su ga bivši predsjednici Alija Izetbegović i Franjo Tuđman”, ističe Perković.
On naglašava da je sve definirano u članu 22 tog sporazuma te da se u vezi s tim svih prethodnih 13 godina nije desio nijedan pogranični incident. Za Perkovića nije sporno ni što ovaj sporazum još nikada nisu ratificirali ni Hrvatski sabor ni Parlamentarna skupština BiH.
“Sa ratificiranjem niko ne žuri upravo jer je sporazum sve vrijeme na snazi i u praksi se primjenjuje. Međutim, zbog različitih tumačenja bilo bi najpametnije da se konačno završi proces ratifikacije, jer je alternativa arbitraža koja bi sigurno uzela u obzir da se sporazum primjenjuje godinama, a obje bi države koštala milione”, naglašava Perković.
Da bi Hrvatska u slučaju arbitraže sigurno izgubila, potvrdili su i eksperti iz ove zemlje, poput Vladimira Đure Degana, voditelja Jadranskog instituta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). On je ranije izjavio da je granica utvrđena 1999. godine pravedna.
“Ključne tačke oko kojih se podigla bura, Veliki i Mali Školj i vrh Kleka, prema međunarodnoj praksi razgraničenja, pripadaju BiH. Da Hrvatska izađe na arbitražu, izgubila bi”, siguran je Degan.
Perković, pak, uvjerava da su i Zoran Milanović, hrvatski premijer, kao i njegova vlada priznali faktičko stanje na terenu te u međuvremenu najavili proces ratifikacije u Saboru Hrvatske.
“Ovaj se sporazum može ratifikovati i za sto godina, ali će se svih tih stotinu godina primjenjivati na terenu”, ističe on te zaključuje da danas bilo koji građanin BiH može otići na Školje i zabosti zastavu BiH, dok bi u obrnutom slučaju izbio međudržavni incident.
U Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Vlade Hrvatske ističu da su dvije države “još 1999. potpisale Ugovor o državnoj granici, koji se od tada privremeno primjenjuje, ali da ga niti jedna država nije ratificirala”.
“Valja napomenuti da je taj ugovor bio prvi ugovor o utvrđivanju granice između republika bivše SFRJ. Ulaskom u EU Republika Hrvatska preuzela je i privremenu primjenu tog ugovora, tako da ‘status’ Malog i Velikog Školja formalnopravno nije ništa drugačiji od vremena prije 1. srpnja 2013”, navode u Ministarstvu, čime su, de fakto, potvrdili da su ovi otočići suvereni dio teritorije BiH.
Ističu da “između dvije države postoji želja i motiv da problem tog ugovora bude riješen neposrednim dogovorom, te da se što prije nastave razgovori o tome”.
“Sada govoriti o međunarodnom sudskom tijelu kao sredstvu za rješavanje pitanja, bilo bi nagađanje od kojega nema koristi”, navode iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Vlade Republike Hrvatske.
Otočići Veliki i Mali Školj, iako naoko mali i beznačajni, za BiH predstavljaju sigurnost i garanciju nesmetanog pristupa otvorenom moru, dok za Hrvatsku nemaju ni ekonomski ni teritorijalni značaj. Naime, oni su neposredno povezani s povlačenjem linije razgraničenja na moru i vežu se za morski koridor od oko jedne milje, koji omogućava izlaz iz Neuma na otvoreno more. Iako do sada nijedna zvanična institucija Republike Hrvatske našoj državi nije osporila pravo vlasništva nad otocima, dio hrvatske javnosti i političke elite misli suprotno, a zvaničan stav da Školji pripadaju Hrvatskoj, između ostalih, zastupa i gradonačelnik Dubrovnika.
Sporazum o razgraničenju između BiH i Hrvatske, koji definira nešto više od 1.000 kilometara granice, bivši predsjednici Alija Izetbegović i Franjo Tuđman potpisali su 1999. godine. I danas se vode mnoge polemike i rade kalkulacije o definicijama tog sporazuma, koji ne odgovara pojedinim političkim opcijama i u Hrvatskoj i u BiH. Naime, RS ga osporava zbog nedefinisanog pojasa u regiji Kostajnice, dok FBiH zagovara njegovo vezanje za status luke Ploče i trasu Neumskog koridora.
(Nezavisne novine)