Jeste li znali da je kompanija Komerc-mali iz Prnjavora jedna od 20 najvećih u BiH. Ili da je trgovac na veliko Ataco Mostar veća kompanija po prihodima od recimo FIS-a iz Viteza.
Vjerovatno ima onih upućenijih koji znaju koliko najveće domaće kompanije prihoduju, izvoze investiraju ili profitiraju, no sigurno je da je lista 100 najvećih Poslovnih novina, objavljena prije nekoliko dana, za većinu ponudila mnogo „iznenađenja“.
Rangiranje sto najvećih kompanija, hvale vrijedan projekat kojim se BiH svrstava rame uz rame sa sličnim regionalnim i svjetskim projektima, prvi put je ponudio realnu sliku domaćih kompanija, pa sljedstveno tome na izvjesan način i realnu sliku domaće ekonomije jer se ona na najvećim najbolje i očituje.
Za razliku od prethodnih izdanja kada je rang lista ovisila od dobre volje domaćih kompanija i njihovih menadžera da prijave podatke, sada je rangiranje urađeno u saradnji sa konsultantskom kućom TEC i agencijama AFIP u FBiH i APIF u RS-u čime smo na osnovu svih predanih finansijskih izvještaja dobili rang-listu na kojoj se nalaze svi najveći i najsupješniji u kategorijama velikih, malih i srednjih preduzeća, bez izuzetka.
Rezultat toga je da se na listi našlo mnogo novih kompanija, posebno onih registrovanih kao d.o.o. a koje za razliku od dioničkih društava nemaju obavezu javnog objavljivanja finansijskih izvještaja te su njihovi rezultati poslovanja ostajali van domašaja javnosti.
Promjene koje je ovakva lista donijela vidljive su na prvi pogled, jer se pokazuje da pored elektroprivreda i telekoma, te javnih kompanija koje dominiraju imamo sve više privatnih firmi koje zauzimaju sve značajnija mjesta među najvećima i sasvim sigurno će vremenom preuzeti primat.
Unaprijeđena metodlogija donijela je promjenu na vrhu budući da se nakon godina vladavine Elektroprivrede BiH kao najveća kompanija prvi put pojavljuje Optima grupa Banjaluka sa 1,3 milijarde KM prihoda.
Visok rast događa se na primjer u sektoru trgovine, koja je inače najzastupljenija, a gdje su recimo Konzum i Bingo jako visoko plasirani (4. i 10.). Tu su, naravno, Prevent, te naftne kompanije poput Hife iz Tešnja i Holdine, itd. U najveće bh. kompanije svrstavaju se i novopridošli na listu Antunović AGS Orašje koji je sa 370 miliona KM prihoda plasiran na visoko 14. mjesto ili Boreas Kreševo na 21. mjestu sa 243 miliona prihoda.
Zahvaljujući ovoj listi saznali smo, na primjer, i da su JP Autoceste FBiH naprofitabilinije preduzeće u BiH nakon dva neprikosnovena lidera BH Telecoma i Telekoma Srpske, ali i da se poprilični profiti ostvaruju u drugim uspješnim bh. preduzećima kakva su na primjer Bingo (36,6 miliona KM) ili BBM Sarajevo i Violeta Grude (više od 27 miliona KM).
Nakon što smo dobili realnu rang-listu 100 najvećih, u narednim godinama moći ćemo kvalitetno praviti uporedne analize o promjenama koje će se događati u pojednim kompanijama i sektorima.
To je sasvim lijepa podloga koja će omogućavati da dobijamo uvjerljiv „sken“ stanja domaćih kompanija, pa i cjelupkupne ekonomije. Moći ćemo pouzdano znati šta se u jednoj godini u odnosu na prethodnu promijenilo na planu poslovanja, izvoza, investiranja…
Vrlo važan segement ove nove objave sto najvećih kompanija jeste transparentnost.
Lista kompanija kreirana iz baze registara svih domaćih privrednih subjekata, važan je podatak za poslovno okruženje i mali, ali nikako nebitan doprinos njegovom poboljšanju, a što je na ceremoniji dodjele priznanja naročito potcrtano od predstavnika Evropske komisije.
Lista je jedan od izvora podataka za strane investitore, domaće i strane finansijske institucije i druge činioce što je od dobrobiti za atraktivnost poslovnog ambijenta u državi.
Nadamo se da ova lista nije, a čega su se neki ranije plašili ne dostavljajući svoje podatke, putokaz državnim kontrolnim organima, da češće svraćaju u ove kompanije i kontrolišu njihovo poslovanje…
(Indikator.ba)