Zapadne zemlje poput Njemačke te Turska su zemlje u kojima se najčešće liječe pacijenti iz Bosne i Hercegovine, a uskoro bi ih sve više moglo odlaziti i u Hrvatsku.
Sve veći broj građana naše zemlje zbog loše organizacije zdravstvenog sistema primoran je liječiti se u inostranstvu. Posljedica je to velikog nereda u ovom vrlo važnom sektoru, odlaska kompetentnog kadra i nemogućnosti domaćih zdravstvenih ustanova da pruže odgovarajući medicinsku skrb. Svake godine entitetski fondovi zdravstvenog osiguranja, a sve češće i humanitarne organizacije, zaprime na hiljade zahtjeva za liječenje van BiH.
Ne treba zaboraviti da zavodi snose dio liječenja ili sve troškove određenim pacijentima, ali je mnogo onih koji moraju sami osigurati novac za svoje liječenje. Koliki je broj onih koji se liječe van BiH, kakvi su troškovi i ko ih snosi, kod nas se ne zna, jer statistike ne postoje.
Zapadne zemlje poput Njemačke te Turska su zemlje u kojima se najčešće liječe pacijenti iz Bosne i Hercegovine, a uskoro bi ih sve više moglo odlaziti i u Hrvatsku.
Podsjetimo, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine i Klinički bolnički centar (KBC) Split u augustu su potpisali ugovor o poslovnoj saradnji.
Potpisivanjem ovog ugovora je dogovorena mogućnost upućivanja osiguranika Zavoda u KBC na neke složenije metode liječenja koje se u splitskoj bolnici redovno i uspješno provode.
Novinari Raporta su provjerili da li su neki pacijenti već otišli na liječenje te ko sve ima pravo na odlazak u Klinički bolnički centar Split.
“Ovim ugovorom, kao i dosadašnjim ugovorima potpisanim sa klinikama u regiji, omogućava se liječenje pacijenata koji se ne mogu liječiti u FBiH, prema Pravilniku o liječenju pacijenata u ustanovama iz inostranstva. Odlazak na liječenje u inostranstvo propisan je Pravilnikom o upućivanju osiguranih osoba na liječenje u inostranstvu”, naveli su za Raport iz Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH.
Između ostalog, pojasnili su da je predmet sporazuma o poslovnoj saradnji sa KBC Split medicinske usluge embolizacija, koilovanje i stentiranje krvnih sudova, potom opekotine na više od 60 posto površine kože te elektrofiziološka ispitivanja kompleksnih aritmija sa radiofrekventnom ablacijom.
Kakva je procedura
Pojasnili su i pod kojim je uslovima moguće otiči na liječenje u KBC Split te kakva je procedura za pacijente.
“Kao što smo već govorili, ukoliko liječenje pacijenata nije moguće u FBiH, prijedlog za liječenje u inostranstvu podnosi nadležna zdravstvena ustanova u FBiH, s pripadajućom medicinskom dokumentacijom, a stručna liječnička komisija u Zavodu nakon analize dokumentacije odlučuje o upućivanju pacijenta na liječenje u inozemnu kliniku i to po propisanoj proceduri, a temeljem zaključenih ugovora o poslovnoj saradnji s inostranim klinikama. Što se tiče KBC Split, do sad nismo imali upućenih pacijenata na liječenje”, kazali su za Raport iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine.