Ambulante porodične medicine u RS u svojim labaratorijama koriste posude za uzimanje uzoraka urina ili krvi koje se potom pere i ponovo upotrebljava, uključujući i plastične čašice za urin. Ovakva praksa često iznenađuje, ali i uznemirava pacijente koji strahuju da li su rezultati analiza pouzdani jer se plastika upotrebljava više puta.
S obzirom na to da su mnogi pacijenti već navikli da za uzorke urina u apoteci kupe sterilisane čašice za 30 feninga ovaj način rada još više ih iznenađuje.
“Vijdela sam radnike u laboratoriji kako peru to plastično posuđe vodom i nekim sredstvom, što me je, moram priznati, neprijatno iznenadilo. Mislim da se takva plastika poslije upotrebe baca, posebno jer to nije nešto skupo. Jednom mi se čak desilo i da sam donijela uzorak u čašici koju sam kupila u apoteci, a onda su mi u laboratoriji rekli da to prespem u njihovu čašicu, zbog broja uzorka i njihove evidencije”, ispričala je za Euro Blic jedna Banjalučanka.
U Domu zdravlja u Banja Luci tvrde, ipak, da je takva praksa normalna, a da se laboratorijsko posuđe , pa i ono plastično, pere prema važećim međunarodnim standardima. Sve se, tvrde, temeljno pere, a više puta se upotrebljava materijal koji je standardima određen za to.
“Dužnost laboratorijskog radnika je da očisti posude od sadržaja pod mlazom tekuće vode, te da ga nakon toga preda peračima laboratorijskog posuđa koji četkama otklanjaju nečistoće. Plastično posuđe se dva puta potapa u određena definfikaciona sredstva, a još pet puta ispire pod mlazom tople vode. Stakleno posuđe se pere u specijalanim automatskim mašinama za to. Laboratorijski tehničari i biohemičari svakodnevno provjeravaju da li je pisuđe dobro oprano”, kaže portparol Doma zdravlja Banja Luka, Dušica Stanković.
Mada u ovoj ustanovi tvrde da nemaju problema sa nestašicom laboratorijskog materijama i da to nije razlog da se iste posude koriste više puta, činjenica je da je ovaj način rada za ustanovejeftiniji nego da jednokratno koriste posude.
Ljekar Miodrag Marjanović, koji vodi privatne ambulante porodične medicine u Banja Luci i Prnjavoru kaže da nabavka i korištenje jednokratnog posuđa poskupljuje svaki nalaz minimalno za deset feninga.
“Materijal za jednokratnu upotrebu je u principu skuplji nego onaj koji peremo i radimo sterilizaciju. Ali, pacijenti, ipak ne treba da strahuju zbog toga što se pere posuđe, pa ni one plastične čašice za urin jer postoje aparati za sterilizaciju i stakla i plastike. Te oprane plastične čašice, istina, ne mogu biti jednako čiste i sterilne kao one koje se kupe u zatvorenoj kesici i prvi put upotrebljavaju, ali to ne može bitno da izmjeni običan nalaz urina”, kaže on.
Potpuna sterilna čašica je, dodaje, bitna samo kad se radi nalaz urinokulture, koji nečista čašica može da izmijeni. Neki pacijenti primijetili su, međutim, da im i za takav nalaz nekada daju već otvorenu čašicu, pa čak i u privatnim ustanovama koje se hvale uvođenjem visokih standarda za rad.
U Domu zdravlja Banja Luka ističu da za vađenje krvi koriste tzv. vakuum epruvete i igle za vađenje krvi. Ove epruvete su novijeg tipa i napravljenje su samo za jenokratnu uoptrebu, nakon čega se bacaju.