Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, najviše nekadašnjih državljana BiH postali su, barem službeno, Nijemci, Austrijanci, Slovenci, Norvežani, Česi…
Trend odricanja građana od BiH državljanstva ne jenjava. Kako je navela Zorica Rulj, glasnogovornica Ministarstva civilnih poslova BiH, od 1. januara do 3. decembra ove godine bh. pasoša odreklo se ukupno 3.735 osoba.
Sudeći po ukupnim podacima od rata do danas državljanstva se odreklo 88.163 građanina, prenosi Pogled.ba
Inače, u postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne navesti razloge zbog kojih to čine, ali, u neslužbenim razgovorima najčešće kao razlog navode pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u stranim zemljama i veća prava u zemljama u kojima žive.
Koliko je broj onih kojih se odlučuju na ovaj korak u porastu govori i podatak da se, na primjer, tokom 1996, državljanstva BiH odreklo šest osoba, idućih nekoliko godina taj broj je bio dvocifren, da bi se danas mjerio hiljadama.
Pretpostavlja se kako bi pravi val odricanja od BiH državljanstva mogao nastati tek kada pravo na pasoš neke druge zemlje steknu oni što iz BiH odlaze u zadnje dvije-tri godine. Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, najviše nekadašnjih državljana BiH postali su, barem službeno, Nijemci, Austrijanci, Slovenci, Norvežani, Česi…
U međuvremenu, oni koji su se odlučili za dansku putovnicu, mogli su zadržati i onaj BiH, jer je Danska donijela zakon prema kojem se njihovi budući državljani ne moraju odreći državljanstva zemlje iz koje dolaze.
Pristojbu u iznosu od 800 KM plaćaju svi oni koji se državljanstva odriču u korist svih zemalja svijeta, izuzev ako uzimaju državljanstvo neke od zemalja bivše SFRJ. U tom slučaju plaćaju 200 KM.